Svjetska zdravstvena organizacija SZO objavila je nedavno listu na kojoj se nalazi 12 bakterija koje predstavljaju najveću prijetnju čovječanstvu, jer su postale otporne na većinu antibiotika.S obzirom da gube svoju snagu i otpornost, mnoge operacije, poput carskog reza, transplantacije organa, ugradnje vještačkih kukova i zglobova, pa čak i hemoterapija mogle bi postati opasne i smrtonosne medicinske intervencije, upozorava SZO.
Prema riječima načelnice Odjeljenja za bakteriologiju Centara za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) Vinete Vuksanović, većina tih bakterija još ne predstavlja problem u Crnoj Gori kao što je to slučaj u drugim zemljama “zbog toga što su rijetki uzročnici infekcija sistema gdje su prepoznati kao etiološki faktori infekcija”.
“Takođe, kada ih izolujemo u tim rijetkim slučajevima uglavnom se radi o osjetljivim sojevima koji reaguju na uobičajenu antibiotsku terapiju (npr. Salmonella je veliki izazov za neke zemlje, međutim kod nas još uvjek je osjetljiva na ampicilin)”, rekla je Vuksanović za Dnevne novine.
Međutim, u Crnoj Gori veliku opasnost predstavljaju dvije opasne bakterije koje se najčešće dobijaju prilikom boravka u bolnici.
“Mnogo veći problem predstavljaju afermentativne bakterije Acinetobacter i Pseudomonas koji su rezistentni na većinu antibiotika”, naglasila je Vuksanović.
Ona podsjeća i da se, prema urađenoj studiji Antibiotic use in eastern Europe: a cross-national database study in coordination with the WHO Regional Office for Europe, u kojoj je učestvovala Lidija Čizmović, navodi da je Crna Gora na drugom mjestu po upotrebi antibiotika.
Prema posljednjim podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), ukupna potrošnja iz grupe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu u 2016. godini je iznosila 33,57DDD/1000/dan, što je za 1,6 odsto manje u odnosu na 2015. godinu (34,11 DDD/1000/dan).
Međutim, kako se ističe u analizi CALIMS-a, iako je došlo do smanjenja potrošnje ljekova iz grupe J01 (sistemskih antiinfektivnih ljekova), i dalje se moraju nastaviti mjere kontrole izdavanja i propisivanja, jer kada se uporedi ukupna (bolnička i vanbolnička) potrošnja antibiotika u Crnoj Gori sa zemljama EU (podaci iz 2015. godine), gdje je prosječna potrošnja 23,12 DDD/1000/ dan, vidi se da je Crna Gora i dalje u samom vrhu potrošnje antibiotika.
Takođe, na osnovu podataka koje je objavio IJZ, potrošnja antibiotika u 2015. godini, na osnovu izatih recepata (na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore) iznosila je 20,22 DDD/1000/ dan. Prema podacima CALIMS, vanbolnička potrošnja antibiotika u 2015. godini, iznosila je 31,41 DDD/1000/dan (u privatnim i državnim zdravstvenim ustanovama). Razlika od 11,19 DDD/1000/ dan, ukazuje da 35, 63 odsto od ukupne vanbolničke potrošnje antibiotika, čini potrošnja ljekova koji nijesu plaćeni iz sredstava Fonda (privatne zdravstvene ustanove i ljekovi kupljeni bez recepta).
Iz SZO upozoravaju da farmaceutska industrija veoma dugo nije proizvela novi antibiotik, pa je objavljivanje ove liste ujedno i poziv farmaceutima da svoja istraživanja usmjere u pravcu borbe protiv rezistencije bakterija na antiobiotike.