Četiri porodice odustale od doniranja organa

U Crnoj Gori su, tokom proteklih šest mjeseci, u svrhu donorstva ispitivane četiri osobe, koje su bile dobri potencijalni davaoci organa, ali su porodice odustale od doniranja, saopštila je nacionalni koordinator za transplantaciju Marina Ratković, prenosi Antena. M.

Sastavni dio Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja je pretpostavljena saglasnost o doniranju, što, kako je pojasnila, znači da nema potrebe za pisanu saglasnost u vidu kartice ili sudske odluke od strane osoba.

„Svako ko umre može se posmatrati kao potencijalni davalac, zakonski. I u sadašnjem i prošlom zakonu poslednja je odluka porodice, bez obzira na mišljenje osobe za života, i oni odlučuju da li će organe svoga člana porodice dati kao donora, te mogu odbiti iako je osoba bila za donaciju i iskazivala takvu želju“, rekla je Ratković agenciji MINA.

Kako je kazala, za života pacijenti imaju zakonsko pravo da se njihova želja, izjava, da nikada poslije smrti neće biti donori tkiva i organa, upiše kod izabranog doktora, a zatim će se u Ministarstvo zdravlja ti podaci obezbjediti. „Kada bi takva osoba umrla, prethodno provjeravamo u bazi podataka Ministarstva zdravlja, te i ne započinjenjemo protokol ispitivanja u tu svrhu“.

„Poslednjih pola godine je ispitivano u svrhe donorstva četiri osobe, dobri potencijalni davaoci medicinski, ali je porodica bila podijeljena u odluci i odluka je bila konačna da ne žele“, saopštila je Ratković.

Ona smatra da je Zakon dobrobitan, jer obezbjeđuje jedinu zakonsku mogućnost dobijanja organa kada je to moguće samo od umrle osobe, moždano mrtve, kako zakon previđa.

Ratković je pojasnila da je više razloga za kvalifikaciju dobrobiti Zakona. „Intenzivno se liječi osoba, pa se može možda i prevagnuti u smislu izliječenja osobe,svi zaposleni dobijaju nova znanja i vrhunske protokole iz najelitnijih medicinskih prostora stvarajući svoju bazu znanja i podataka“.

„Razvijaju se posebni etički odnosi sa potencijalnim donorom i porodicom. Prvo ili zadnje, spašava se više života pacijenata sa uredno vođenim i kontrolisanim od strane Ministarstva zdravlja listama čekanja“, dodala je ona.

Kako je rekla, nema protekcije, već samo strogo kontrolisani medicinski zakonski i etički principi transparentno vidljivi i upisani u službi Ministarstva zdravlja od za to određenih uposlenika.

„Stvaraju se liste čekanja za pojedinačne organe, tako da ljudi koji organizuju zdravstveni sistem imaju vjerodostojne podatke i da se može planirati razvoj pojedinih resursa i obezbjeđivati kontinuirani rad za transplantaciju i drugih organa, a ne samo bubrega koji se radi poslednjih pet godina u Crnoj Gori“, navela je Ratković.

Ona je rekla da kako Crna Gora postje članica najveće evropske asocijacije za transplantaciju tkiva i organa Eurotransplant preko Hrvatske, to je mogućnost brzine dobijanja organa veća. „Reciprocitet, ukoliko dajemo ponudu više organa toliko ćemo i imati transplantacija naših pacijenata“.

Ratković je kazala da je vidno smanjenje kupovine organa što se bubrega tiče.

„Za ovih pet godina su urađene dvije kadaverične transplantacije bubrega, jedna u Moskvi, jedna u Bjelorusiji. Urađena je u Tuluza parna živa transplantacija bubrega i to je jedan modalitet o kome treba povesti računa i vidjeti sa kojim zemljama bi mogli postići dogovor o parnoj ili unakrsnoj transpantaciji“, rekla je ona.

Ratković je navela da živi davaoci se mogu izmijenjati zavisno od podobnosti. „Te ako majka jednog ne može iz mrficinskih razloga donrati svom djetetu može nekom drugom, a od nekog drugog dobiti bubreg ta osoba čija je majka izvršila razmjenu“, navela je Ratković.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *