Iz ministarstva finansija je danas saopšteno da su brojne kritike na nove vladine mjere štednje potpuno neutemeljene, prenosi RTCG.
“Baš kao i u decembru kada je uz budžet za 2017. godinu usvojen Sanacioni plan, brojne su neutemeljene kritike na nove vladine mjere fiskalne konsolidacije koje će biti uvedene kroz Fiskalnu strategiju.
Naime, za pet mjeseci sprovođenja mjera fiskalne strategije imamo dobre ohrabrujuće rezultate. Plan sanacije budžetskog deficita i javnog duga donijeće uštedu u iznosu od 126,9 miliona odnosno 3,2 odsto BDP-a. Već u prvih pet mjeseci bilježimo povećanje naplate prihoda od poreza za 39,14 miliona eura ili za 7,7 odsto više nego u istom periodu 2016. godine, kao godine, koju je takođe karakterisao snažan rast poreskih prihoda.
Takođe je u prvim mjesecima 2017.godine, zaustavljen rast tekuće potrošnje. Bilježimo jačanje fiskalne discipline i racionalizaciju potrošnje. Primjena Zakona o reprogramu poreskog duga takođe daje dobre rezultate, budući da će 172 miliona eura predmet reprograma poreskog duga”, saopšteno je iz ministarstva.
Broj nezaposlenih smanjen je na 48.400 lica ili na stopu od 20.86 odsto, kako se navodi, zahvaljujući mjerama Vlade na suzbijanju fiktivne nezaposlenosti uzrokovane izglasavanjem zakonskih rješenja od strane ad hoc parlamentarne većine u prethodnom sazivu Skupštine, koja su snažno destimulisala aktivnost na tržištu rada.
“Ekonomska aktivnost prethodnih godina i u 2017. odnosno mjere Vladine ekonomske politike su doprinijele da je u prva četiri mjeseca broj zaposlenih snažno povećan i to za 7.121 lica više u odnosu na isti period prošle godine, što je nastavak trenda rasta zaposlenosti baziranog na rastu i napretku naše ekonomije nakon obnove nezavisnosti.
Prvi kvartal prati povećanje neto priliva direktnih stranih investicija, turizam bilježi značajne stope rasta, poboljšana je i pokrivenost uvoza izvozom robe”, navode iz ministarstva.
Podsjećaju da su kredibilne međunarodne finansijske organizacije i institucije izuzetno pozitivnim ocjenjuju iskorake koje je Vlada napravila u prethodnim mjesecima, kao i da se očekuje poboljšanje kreditnog rejtinga države.
“Apsolutno su netačni navodi da Vlada mora da traži “jeftin novac od MMF-a”. Naprotiv, Vlada nije podnijela zahtjev za bilo kakav kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, a Crna Gora je među rijetkima u regionu koja nije u aranžmanu sa MMF-om niti to ima u planu. To se vrlo lako može provjeriti već sjutra na pres konferenciji na kojoj će biti predstavnici MMF-a.Moguće da kritičari iz neznanja daju ovakve izjave jer miješaju moguću kreditnu podršku Svjetske banke Vladi Crne Gore za razvojnu politiku”, kažu u ministarstvu.
Takođe, kako navode, apsolutna je neistina da će Vlada morati da prihvati preporuke koje bi zaustavile razvoj ili dovele do gubljenja ekonomske samostalnosti. Naprotiv, Vlada mora da sanira pogubne politike i rješenja koja je opozicija kreirala u parlamentu, koja su u sistem unijela diskriminatorska rješenja, negativno utičući na tržište rada.
“Činjenica da imamo porast investicija, povećanje broja radnih mjesta govori u prilog tome da je očuvan stimulativan biznis ambijent I da razvoj nije ugrožen. Upravo kritičari Vladine politike traže veće namete privrednicima koji bi otežali njihovo poslovanje što bi se u krajnjem se negativno odrazilo na zaposlene – destimulisali bi povećanje zarada, nova zapošljavanja, a mnoge bi gurnuli u sivu ekonomiju. Ipak, poručujemo, da mjerama fikskalne konsolidacije nije zaustavljen rast i napredak naše ekonomije.
Naprotiv, obezbijedićemo ojačanu makroekonomsku stabilnost I bolji životni standard”, saopšteno je iz ministarstva.
“Navedenim mjerama se nijesmo odlučili za povećanje poreza na dobit ili za povećanje poreza na zarade jer bi to direktno negativno uticalo kako na poslodavce tako i na zaposlene. Nijesmo povećali doprinose na zarade, tj poresko opterećenje rada i dohotka, jer nam je cilj da se u kontinuitetu povećavaju zarade naših građana i njihov standard.
Da bismo valorizovali prirodna bogatstva i potencijale, privukli nove investitore koji bi u Crnu Goru uložili novac, otvorili nova radna mjesta, zaposlenima omogućili da usvoje nova znanja i vještine, što bi sve donijelo novi kvalitet našoj državi, moramo imati povoljan biznis ambijent a ne gušenje privrednika”, navodi se u saopštenju.
U ministarstvu kažu da, što se tiče kritika vezanih za porez na luksuz, on kao takav trenutno nije prepoznat u evropskom zakonodavstvu već se njegove različite kategorije različito oporezuju, što je slučaj i u Crnoj Gori.
Tako je na primjer Zakonom o porezu na nepokretnosti regulisano oporezivanje nepokretnosti, zavisno od toga da li je riječ o osnovnoj ili sekundarnoj nepokretnosti, koja se u različitim opštinama oporezuje po različitim stopama, zavisno od politike lokalnih samouprava.
“Konstantan rast plata i penzija”
“Takođe, vezano za optužbe o socijalnim nemirima, Vlada je vodila i vodiće računa o najugroženijim kategorijama tako da je previdjela mjere za pravedniju socijalnu politiku, podsticajniju politiku za planiranje porodice, veći dječji dodatak za korisnike socijalne pomoći za 20 odsto, jednokratnih naknada za novorođeno dijete i podsticanje aktivne politike zapošljavanja. Istovremeno, očuvanje niže stope PDV-a i očuvanje poreskih stopa na zarade i stopa doprinosa, kako bi se doprinijelo ubrzanijem rastu zarada naših građana.
U tom kontekstu, tačno je da se viša stopa PDV povecava za 2 procentna poena od 2018.godine, ali ne znači automatski i rast cijena za toliko. Danas se, pored izjave da je Vlada navodno zahtijevala aranžman sa MMF-om, moglo čuti još jedno prilično nestručno mišljenje jednog od “ekonomskih analitičara” koji između ostalog konstatuje da povećanje stope PDV-a za 2 procentna poena znači da “proizvod koji sada košta 19 eura, biti 21 euro” ukazujući ili na nepoznavaje matematike, ili načina obračuna PDV-a, a možda ni jednog ni drugog”, saopšteno je iz ministarstva.
“Predočene mjere fiskalne konsolidacije imaju za cilj smanjenje budžetskog deficita i javnog duga odnosno povećanje kreditnog rejtinga Crne Gore kao investicione destinacije i dalji rast investicija koje treba da omoguće još brži rast zaposlenosti i životnog standarda”, poručili su iz ministarstva finansija.