Dan Ujedinjenih nacija za jug-jug saradnju, koji se obilježava 19. decembra, predstavlja značajan datum u globalnom kalendaru jer ukazuje na važnost solidarnosti, zajedničkog razvoja i međusobne pomoći među zemljama globalnog Juga.
Ovaj dan naglašava potencijal država u razvoju da zajedničkim naporima postignu ekonomski, društveni i tehnološki napredak, pružajući jedni drugima podršku na putu ka održivom razvoju.
Šta je jug-jug saradnja?
Jug-jug saradnja odnosi se na razmjenu resursa, tehnologija, znanja i stručnosti između zemalja u razvoju koje pripadaju regionima Afrike, Azije, Latinske Amerike i Pacifika. Ova saradnja temelji se na principima jednakosti, međusobnog poštovanja i koristi za sve uključene strane. Za razliku od tradicionalnog modela sjever-jug saradnje, gdje razvijene zemlje pružaju pomoć zemljama u razvoju, jug-jug saradnja omogućava državama u razvoju da zajednički pronalaze rješenja za izazove s kojima se suočavaju.
Istorijski kontekst
Pojam jug-jug saradnje prvi put je prepoznat u okviru Pokreta nesvrstanih 1955. godine, na Konferenciji u Bandungu, kada su lideri zemalja u razvoju izrazili potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju smanjenja globalnih nejednakosti. Ujedinjene nacije su 1978. godine, kroz Buenos Ajres plan akcije, formalizovale jug-jug saradnju kao ključnu strategiju za razvoj.
Godine 2003, Generalna skupština UN-a proglasila je 19. decembar Danom Ujedinjenih nacija za jug-jug saradnju, čime je dodatno osnažena globalna svijest o značaju ovog oblika partnerstva.
Ključne oblasti saradnje
Jug-jug saradnja obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući:
- Ekonomsku saradnju: Razmjena trgovinskih preferencija, promocija zajedničkih tržišta i podsticanje investicija između država.
- Tehnološki razvoj: Dijeljenje inovacija u oblastima kao što su poljoprivreda, medicina i obnovljivi izvori energije.
- Obrazovanje i stručna obuka: Razmjena stipendija, istraživačkih programa i obrazovnih inicijativa za mlade.
- Rješavanje globalnih izazova: Zajednički rad na pitanjima klimatskih promjena, smanjenja siromaštva i borbe protiv pandemija.
Važnost u savremenom kontekstu
U eri globalizacije i međuzavisnosti, jug-jug saradnja dobija na značaju jer omogućava zemljama u razvoju da samostalno oblikuju svoj razvojni put. Ovaj oblik saradnje postaje ključan za postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs), posebno u oblastima kao što su smanjenje siromaštva, dostupnost obrazovanja i zaštita okoliša.
Primjeri uspješne jug-jug saradnje uključuju inicijative poput IBSA foruma (Indija, Brazil, Južna Afrika), koji promoviše socijalno-ekonomski razvoj, te razmjenu tehnologije u okviru ASEAN regiona.
Poruka Dana jug-jug saradnje
Obilježavanje ovog dana podsjeća nas na važnost zajedništva i međusobnog oslanjanja. On poziva države, međunarodne organizacije, nevladine organizacije i pojedince da podstaknu i podrže inicijative koje promovišu jug-jug saradnju. Takođe, naglašava potrebu za jačanjem trostrane saradnje (jug-jug-sjever), gdje razvijene zemlje pružaju dodatnu podršku u vidu tehnologije, finansija i ekspertize kako bi ubrzale razvojne procese.
Dan Ujedinjenih nacija za jug-jug saradnju nije samo prilika da se reflektuje o dosadašnjim postignućima, već i da se planira budućnost u kojoj zemlje globalnog Juga zajedno grade prosperitetnije, pravednije i održivije društvo.