Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se 5. juna svake godine. Prvi put je održan 1974. godine, kada je bila vodeća kampanja za podizanje svijesti o problemima zaštite životne sredine, zagađenja mora, ljudske prenaseljenosti i globalnog zagrijevanja. Svjetski dan zaštite životne sredine prerasta u globalnu platformu za dostizanje javnosti, uz učešće preko 143 zemlje godišnje. Svake godine Svjetski dan životne sredine ima novu temu koju velike korporacije, nevladine organizacije, zajednice, vlade i sve poznate ličnosti širom svijeta usvajaju kako bi zagovarale ekološke uzroke. Od ekstremnih vremenskih pojava do COVID-19, svjetski fenomeni govore da je prirodi potrebna naša pažnja. Kao što nas ovogodišnja tema Svjetskog dana zaštite životne sredine podsjeća, život na zemlji ne bi bio moguć bez prirodnih službi, tako da svi sada moramo da preduzmemo mjere kako bismo je zaštitili i bar usporili stopu kojom je uništavamo. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) ima hiljade standarda koji pomažu organizacijama svih vrsta da poboljšaju svoj rad u životnoj sredini i preduzmu korake ka unaprjeđenju našeg svijeta. Oni uključuju ISO 14001 za upravljanje životnom sredinom i druge iz serije ISO 14000, kao što su smjernice ISO 14055 za dobre prakse u upravljanju zemljištem, koje imaju za cilj da spriječe ili minimiziraju degradaciju i dezertifikaciju zemljišta. Štaviše, ISO je upravo najavio stvaranje potpuno novog tehničkog komiteta zaduženog za razvoj standarda u oblasti biodiverziteta, kako bi pomogao svim vrstama organizacija da poboljšaju svoj doprinos održivom razvoju i stave prirodu na prvo mjesto. Komitet namjerava da razvije standarde koji harmonizuju terminologije i principe koji se odnose na biodiverzitet, predstavi metodologije za analizu uticaja i pomogne organizacijama da definišu strateške akcije i prate njihov napredak u ovim oblastima. Ovi budući standardi pomoći će organizacijama da integrišu razmatranja biološke raznolikosti u svoje aktivnosti, pomognu im u srodnom odlučivanju i pruže smjernice o specifičnim pitanjima biodiverziteta kao što su ekološki inženjering i aspekti vezani za određene vrste i nove tehnologije. Na ovaj način će novi komitet doprinijeti sprovođenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDGs – Sustainable Development Goals), posebno SDG 13 (klimatska akcija), SDG 14 (život ispod vode) i SDG 15 (život na kopnu), osmišljenih da smanje uticaj ljudi na životnu sredinu do 2030. godine.