Crna Gora drži epidemiju koronavirusa pod kontrolom, a dani koji predstoje su veoma važni kako bi se sačuvalo zdravlje građana, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša na konferenciji za novinare Instituta za javno zdravlje.
Nacionalno koordinaciono tijelo usvojilo je mjeru da zabrani izlaske i kretanje od 19 sati uveče do 5 satu ujutro radnim danima, odnosno od 13 sati u subotu do 5 sati u ponedjeljak.
“Jedna od mjera koja ima poseban značaj jeste ograničeno kretanje od 19 do 5 i vikendom od 13 u subotu do 5 u ponedjeljak. Ova mjera je donešena kao jedna od krucijalnih koje moraju pomoći i trebaju biti dio napora i mjera koje su dosad donesene, kad se očekuje najveći pik, kad očekujemo da bude ispoljeni svi oni inficirani. Sljedećih 15 dana su krucijalni da pokušamo ograničiti infekciju i sačuvati zdravlje građana”, kazao je direktor IJZ Boban Mugoša.
“Uvijek i nanovo ponavljam da sve što je IJZ predlagao a NKT prihvatalo, i mjere koje su donošene bile su samo da se sačuva zdravlje i spasu životi”, dodao je Mugoša.
Vesna Miranović iz Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu kazala je da građane nčudi zabrana da sa djecom napolju mora biti starija osoba.
“Nemojte da vas čudi što stoji ta zabrana za djecu. Tokom vikenda su se igrali u skupinama. Mi smo ih odvojili od škole a roditelji su im dozvolili da se igraju. A mi ne znamo da li su oni iz porodica koje su u samoizolaciji”, kazala je ona.
Objasnila je i zabranu da više porodica ne smije biti u jednom stanu i da se građani toga ne pridržavaju. I dalje se slave neki događaji i dalje se porodice okupljaju.
Osvrnula se na odluku o zabrani kretanja, posebno u toku vikenda.
“Da li smo pretjerali za subotu? Možda jesmo ali pratićemo situaciju. Ako mjere budu poštovali možda korigujemo subotu. Jako je bitno u sljedeće dvije nedjelje držati situaciju pod kontrolom. Ako sljedeće dvije nedjelje budemo pokazali odgovoran odnos prema situaciji mi imamo šanse”, rekla je Miranović.
Na pitanja novinara, da li se kasnilo sa mjerama u zaštiti od korona virusa, Boban Mugoša, direktor IZJ je odgovorio:
“Sa mjerama nismo kasnili. Preduzeli smo ih na vrijeme i sa tim smo izuzetak u Evropi. Ovo što se dešava kod zdravstvenih radnika ima dva aspekta – jedan je njihovo ponašanje kod kuće, a drugo je što su radnici opterećeni, kod njih dolaze pacijenti. Moramo sve da uradimo da spriječimo infekciju posebno među zdravstvenim radnicima jer su nam oni neophodni”.
Broj zdravstvenih radnika koji su ispali iz radne procedure nije uzrokovan zbog nedostatka radne opreme i na radnom mjestu već van radnog mjesta.
“Ako hoćemo da se izborimo sa infekcijom jedino je rješenje socijalna distanca. Nemamo vakcinu, nemamo lijek. Ako poštujemo socijalnu distancu, mjere da se higijena ruku održava mi se možemo izboriti. Virus je 10 puta infektivniji od virusa gripa i moramo ga tako posmatrati. Sve što radimo mora biti u skladu sa preporukama i mjerama ako želimo da situaciju držimo pod kontrolom”, kazao je Mugoša.
Slabljenje virusa zavisi od toga koliko mu nećemo dozvoliti da se širi.
“Vraćamo se na izolaciju jer ako virus nema na koga da pređe, on propada. Moguće je da u dogledno vrijeme dođe do toga da nismo u tolikoj opasnosti. Međutim, ne zavisi se od nas već od okruženja. Mi ne možemo zaustaviti život. Ljudi putuju, uvijek postoji opasnost novog uvoza. Mi treba da izdržimo što duže možemo”, kazao je on.
Do sada su 824 osobe testirane i Crna Gora je po procentu testiranja u vrhu u Evropi.
” Osoblje IJZCG radi 15 do 20 sati dnevno. To je veliki napor. Svi shvataju da je to neophodno i uspjećemo da odradimo zadatak koji se stavi kod nas. Testiranje je samo dio procesa. Dobro epidemiološko anketiranje i praćenje kontakata je krucijalno. Mi to radimo posvećeno i pokušavamo da otkrijemo svaki novi slučaj. Nadamo se da ćemo uspjeti da nađemo opremu i za građanstvo. Maska je dobrodošla ali nije neophodna. Dovoljno je držati distancu i higijenu”, navodi Mugoša.
Vesna Miranović je istakla da nije bilo potrebe za uvođenjem vanrednog stanja niti je ovo vanredno stanje.
“Bez uvođenja vanrednog stanja postoji mogućnost da Ministarstvo zdravlja donese odluku o zabrani kretanja u slučaju epidemije. Za sada nema potrebe za vanrednim stanjem no ne znači da do toga neće doći ako ne bude potrebe”, rekla je ona.
Mugoša je pojasnio da imamo 20 importovanih slučajeva, iz kontakata 79, a ostali su u istraživanju.
“Počelo je sve sa uvozom, međutim uspostavljena je lokalna transmisija i uvoz ulazi u neku drugu fazu i nije prioritet. Prioritet je da ne dozvolimo lokalnu transmisiju. Nismo mi bez razloga produžili period samoizolacije sa 14 na 28 dana. Svi novozaraženi nisu bili u izolaciji zato što je bila uspostavljena lokalna transmisija i došlo je do infekcija van kuće. Puno infekcija se desilo na sahranama, skupovima, tu imamo klastere”, kazao je Boban Mugoša.
U Crnoj Gori na novi koronavirus trenutno je pozitivno 10 zdravstvenih radnika – 6 ljekara i 4 medicinske sestre. Svi su virusu bili izloženi izvan radnog mjesta.
Od 237 zdravstvenih radnika koji su u kućnoj izolaciji oko 75 su specijalizanti koji su se vratili u zemlju, dok su ostali došli u dodir sa infekcijama.
“Neki su se inficirali kod kuće. Opet, zahvaljujući tome što naša ponašanja nisu u skladu sa preporukama. Naglasiću – svako ko ima ijedan simptom prehlade krenuvši od curenja nosa do suvoga kašlja, bolova, temperature mora ostati kući i javiti se nadležnom ljekaru. Najgore je otići na posao jer time ne dopinosite da se posao obavi. Ovo je upućeno zdravstvenim radnicima ali i svim radnicima u Crnoj Gori. Rijetko je ali što se tiče simptoma, javljaju se i stomačne tegobe. Ako imate bilo koji sistem javite se ljekaru”, kaže Mugoša.
Na pitanje novinara zašto se ljudi ne smještaju u hotele nego po arenama odgovorili su da je smještanje u spoljnim bolnocama zato jer se moraju ispoštovati uslovi.
“Hoteli nisu napravljeni kao mjesta gdje će da leže inficirani pacijenti. U vanrednim okolnostima kada se uspostavljaju vanredne bolnice moramo pojednostaviti stvari. Da su pacijenti lako dostupni i da se sa ograničenim kadrom mogu pružiti njege svima. U takve bolnice idu lakši pacijenti koji ne zahtijevaju posebnu njegu ali opet ne mogu biti kući”, objasnio je Mugoša.