Na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti www.coronainfocg.me objavljeni su odgovori na brojna pitanja koja vjerujemo muče mnoge roditelje ovih dana, a vezano za novonastalu situaciju zbog virusa korona.
Iz UNICEF-a smatraju da ukoliko budete otvoreno razgovarali sa vašom djecom, možete im pomoći da razumiju situaciju, pa čak i da pruže pozitivan doprinos za druge.
Ukoliko ste u nedoumici kako sa djetetom razgovarati na pravi način, odnosno, kako mu objasniti trenutnu situaciju, ovdje možete pročitati neke od primjera:
1. Ako nijesam bolestan, zašto moram da se pazim?
Očekujte ovo pitanje od starije djece i tinejdžera. Njihova razvojna potreba je da se osjećaju skoro “nepobjedivima” i uvjerenje – loše stvari se dešavaju drugima, ne i njima.
– Potvrdite im: djeca i adolescenti obolijevaju manje i u lakšem obliku, ali ipak obolijevaju.
– S druge strane, mogu da prenose virus drugim ljudima, u svojoj porodici i van nje.
– Moguće je i da osjećanje “nepobjedivosti” odjednom zamijene suprotna: briga i strah (Što ako se razbolim?). Razgovarajte o njihovim strahovima, o informacijama koje imaju i kako su ih dobili, recite da ste se i sami osjećali slično. Čuvajući se zajedno, lakše će se prebroditi sve.
– Razgovarajte o iskustvima njihovih vršnjaka ili odraslih koji su inficirani ili oboljeli, šta im se dešava (npr. stigmatizacija).
– Shvatite i njihovu jaku potrebu da nastave kontakte s vršnjacima (preko društvenih mreža) i dogovorite se o razumnom vremenu koje će provoditi u tome.
2. Zašto radite, a ne igrate se sa mnom?
Mnogi poslovi se sada mogu uspješno obavljati i od kuće. Radna sedmica je skoro ista kao i prije pandemije. Roditeljima može biti naporno – igraju se i uče s đecom, obavljaju kućne poslove i rade svoj posao.
– Objasnite đetetu da radite od kuće, prvo zato da biste svi ostali zdravi, a drugo zato što vi imate obavezu da radite i zarađujete za život.
– Recite mu da ćete uskoro praviti pauzu i poigrati se skupa. (Možda navijete i sat da zazvoni, nakon određenog vremena, i vraćate se poslu.)
– Dok vi radite i dijete treba da se bavi nečim što ga zanima.
3. Zašto ne mogu kod babe I đeda?
Održavanje fizičke distance među ljudima nije lako ni prihvatiti, ni pridržavati se toga. Posebno kad to potraje mjesecima.
– Objasnite đetetu da stariji ljudi češće obolijevaju. Zato je važno da ih ne posjećujemo jer im drugi ljudi, uključujući i đecu, mogu prenijeti infekciju. A, njihov organizam nije više snažan da se bori.
– Dogovorite se kako će i kada mogu komunicirati s bakom i đedom na druge načine (telefon, poruke, pismo, forografije).
– Ako stariji članovi porodice žive blizu, “posjetu” može predstavljati i razgovor preko balkona, prozora ili dostavljanje stvari koje su im potrebne ispred vrata.
– Pojasnite đetetu da, što se bolje pridržavate pravila, to će se prije desiti susret s njemu dragim ljudima.
4. Kad ću opet u školu?
Duže odsustvo iz škole znači prekid nečega što je važan i stalni dio djetetovogživota, zajedno s drugarima, učiteljem/učiteljicom. Ova promjena može da ga brine, uznemirava.
– Recite đetetu da će svakako imati zadatke, da će učiti više kod kuće, i igrati se, da će se čuti s drugarima i nastavnicima, i da ćete vi pratiti situaciju i čim đecu pozovu u školu – ići će.
– Važno je reći i to da će u školu ići đeca, kada bude sigurno i kada prestane opasnost po zdravlje svih nas.
– U međuvremenu, pomagaćete mu da završava zadatke po rasporedu i usmjeravati ga i kontrolisati.
5. Zašto moram stalno da perem ruke?
Mlađoj đeci je teže objasniti da je to jedna od najvažnijih stvari za zaštitu od pandemije.
– Objasnite im da ruke peremo, jer se na njima nalaze male i loše čestice (možete se poslužiti npr. tamnom bojom i nanijeti nekolike tačkice na ruku), i tako im pokazati da, ako ih ne speremo, možemo biti bolesni.
– Recite im da sada ima jedna čestica koja je jako loša za naše zdravlje i zato još više treba da peremo ruke – svi. To čuva naše zdravlje.
– Sasvim maloj đeci je ovo teže objasniti, pa je bolje da često pranje ruku uvedete kao dio dnevne rutine, pohvaljujući ih i nagrađujući ih za to.
– Pomaže i kad ruke peru uz njima omiljenu muziku ili zbrajalicu tridesetak sekundi.
6. Hoću li se i ja razboljeti? A moji roditelji?
Ovo je najčešća bojazan djece kad čuju oko sebe priče o bolesti, ili se razboli neko njima blizak, ili umre. Desiće se to i u ovoj situaciji.
– Ne umanjujte njihov strah govoreći im da se to sigurno neće desiti, da je nemoguće.
– Recite im da ćete se vi svi zajedno mnogo truditi da čuvate zdravlje i raditi sve što je dobro za zdravlje (navedite).
– Navedite i sve ono što sada radite da biste svi bili zdravi (npr. pranje ruku, ostajanje kod kuće).
– Mlađima ponovite da ljekari i sestre znaju kako da pomognu ljudima, koje ljekove da im daju kada su bolesni da ozdrave.