mladi baNasilje u porodici ozbiljna je društvena prijetnja, ne samo za žene i djecu iz te porodice, nego za društvo u cjelini, upozorili su nevladine organizacije Sigurna ženska kuća (SŽK) i pozvali građane da prijavljuju slučajeve nasilja, kako bi ih bilo što manje, piše agencija Mina. SŽK je danas, na radnom doručku sa predstavnicima medija, predstavila spot iz kampanje Krenimo zajedno, čiji je cilj poziv svima da se uključe u rješavanje problema nasilja nad ženama i da prijave takve slučajeve ako saznaju za njih. Kako je saopšteno, cilj kampanje je učiniti crnogorsko društvo netolerantnim na nasilje u porodici i nad ženama. Iz SŽK su poručili da mediji imaju značajnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i pokretanju društva za sprječavanje i osudu nasilja nad ženama. Predsjednica te NVO, Ljiljana Raičević, kazala je da je projekat nazvan Krenimo zajedno jer nijedna institucija ne može pojedinačno riješiti problem nasilja u porodici. „Nasilje u porodici je ozbiljna društvena prijetnja, ne samo za žene i djecu iz te porodice, nego za društvo u cjelini“, naglasila je Raičević. Kampanja, kako je navela, već daje rezultate, jer se sve veći broj žena javlja toj organizaciji. „Svakodnevno imamo tri do pet žena na razgovoru. Prvo im savjetujemo da se jave policiji i centru za socijalini rad, ili ako hoće mogu i da razgovaraju sa novinartima koji često hoće da naprave autentičnu priču“, kazala je Raičević. Prema njenim riječima, mediji su, uz male nedostatke, sve bolji kada je u pitanju izvještavanje o nasilju nad ženama. „Naravno, ne možemo uticati na urednišvo i na senzacionalističke naslove koje mogu da štete situaciji u kojoj se žena nalazi, ali mislim da idemo u pozitivnom pravcu“, dodala je Raičević. Ona je kazala da žene još nijesu dovoljno informisane o tome kome treba da se jave u slučaju nasilja. „U spotu propagiramo i policiju, tamo je i broj 122 koji je izuzetno važan“, naglasila je Raičević naglašavajući da je saradnja sa policijom izuzeno važna. Ona je kazala da predstoji još dosta posla, ali da su promjene svaki dan sve vidljivije, i pozvala sve građane koji su svjedoci nasilja da ga prijave. Načelnica odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, naglasila je da nasilje niko ne treba da trpi, ili da krije. „Nasilje može i treba da prijavi svako ko je svjedok da ono postoji“, poručila je Pejović. Ona je podsjetila da je istaživanje UNDP-a i Ministarstva za prošlu godinu pokazalo da je svaka druga žena u Crnoj Gori nekad bila žrtva nasilja, a da je samo trećina njih spremna da prijavi nasilje. „U Crnoj Gori još postoji određen veo neznanja, straha i ćutanja, i da to nas alarmira da svi moramo zajednički da učinimo tu pojavu prije svega krajnje vidljivom“, kazala je Pejović. Ona je istakla da je informisanost bitan korak u borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici. Rukovoditeljka Operativnog tima Ministarstva unutrašnjih poslova, Snežana Vujović, kazala je da je taj tim formiran 1. marta, da ima 18 članova, i da već postiže obećavajuće rezultate. „Mi smo za devet mjeseci ove godine statistički dostigli nivo prekršajnih i krivičnih prijava koje su bile evidentirane za prošlu ili za pretprrošlu“, kazala je Vujović. Ona je kazala da se radi o oko 200 krivičnih djela i oko 1,2 hiljade prekršaja. To, smatra Pejović, govori o sve većem povjerenju građana. „Čini mi se da je 2018. prekretnica na polju djelovanja protiv nasilja u porodici u Crnoj Gori, da smo svi shvatili da smo ravnopravne karike u ovom lancu“, dodala je Pejović. Novinarka RTCG, Ljiljana Brnović, kazala je da je važno da novinari shvate značaj porodičnog nasilja. „Zbog toga nasilja neće biti manje, ali će biti ozbiljnije shvaćeno ako se na pravi način izvještava o njemu“, smatra Brnović. Prema njenim riječima, novinari treba da prenesu informacije na pravi način, ne smiju da skreću kurs sa toga ko je počinilac djela, a žrtva ne smije da bude viktimizovana dva puta. „Kad se radi profesionalno i po savjesti, teško da može da bude greške“, poručila je Brnović. Projekat Krenimo zajedno SŽK realizuje uz podršku Programa za podršku antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
Uprava policije podnijela je tokom prošle godine krivične i prekršajne prijave protiv 1.996 osoba zbog nasilja u porodici, dok su sudovi u istom vremenskom periodu osudili svega 187 nasilnika, od kojih je 59 poslato u zatvor, pokazuju podaci iz izvještaja Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Kako se precizira, za 18 nasilnika je određena mjera obaveznog liječenja od bolesti zavisnosti ili psihičkih oboljenja, pri čemu je naloženo da se jedan osuđeni nasilnik smjesti u psihijatrijsku ustanovu, dok je za troje određeno liječenje sa slobode. Lani je ukupno 79 lica oslobođeno krivice.
Shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, koji propisuje evidencije koje policija vodi o prikupljenim, obrađenim i korišćenim podacima, na teritoriji Crne Gore u 2019. godini izvršeno je 281 krivično djelo iz člana 220 Krivičnog zakonika i 41 krivično djelo koje se dovodi u vezu sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije. Za navedena krivična djela podnijeto je 305 krivičnih prijava. Navedeni broj krivičnih djela učinjeno je od strane 329 lica, od kojih je 273 muškog pola (od kojih su dva maloljetnika), a 56 ženskog pola (dvije maloljetnice), navodi se u izvještaju.
“U ovom periodu, 40 lica su povratnici u izvršenju krivičnih djela nasiljau porodici. Od svih izvršenih krivičnih djela iz čl. 220 KZ CG trećina je izvršena na području nadležnosti CB Podgorica. U istom periodu Uprava policije je podnijela 1.548 prekršajnih prijava zbog izvršenih 1.819 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršajaučinjen je od strane 1.676 izvršilaca, od kojih je 1.310 muškog pola (24 maloljetna), a 366 ženskog pola (četiri maloljetnice). Registrovano je 265 povratnika u izvršenju prekršaja shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Žrtve izvršenih prekršaja su 1.843 lica, od kojih je 702 muškog, a 1.141 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 297 su maloljetna lica (154 muškog i 143 ženskog pola)”, piše u izvještaju.
Prema riječima Mitra Radonjića iz Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, odnos od skoro 2.000 registrovanih nasilnika i svega 59 kažnjenih zatvorom govori o tome da policija riješi slučaj ali tužilaštvo i sudstvo ne rade adekvatno svoj posao. Kako je rekao, kada se postavi pitanje zbog čega je to tako, imamo odgovor u vidu tvrdnje da su sudi je pretrpane poslom, nemaju adekvatne uslove za rad, ali zato svi do jednog su i te kako stambeno situirani i nerijetko imaju razne bonuse, a rezultati su zanemarljivi.
“Negdje sam zadovoljan krivičnim zakonikom i kaznenim odredbama koje su propisane za počinioce raznih krivičnih djela ali nakon određivanja kazne dolazi do drugog problema, a to je veliki broj povratnika.Tu vidim problem u lošoj reintegracionoj i resocijalizacionoj politici. Dakle, imamo neažurnost sudova, neadekvatnu resocijalizacionu i reintegracionu politiku i apsolutni animozitet društva prema osuđenim licima, što sve kad se uzme u obzir jasno govori o društveno-socijalnim aspektima koji utiču na veliki broj višestrukih počinioca krivičnih djela”, navodi Radonjić.
Edukacija bitna kao i sankcija
Milan Radović iz Građanske alijanse kaže da zabrinjava ovoliko rašireno porodično nasilje i loš odgovor države, sa druge strane.
“Nespremnost države da se izbori sa porodičnim nasiljem upravo se najbolje vidi na ovom primjeru. Sve ovo pokazuje da je sistem zakazao i da ne funkcioniše. Posebno se to vidi iz činjenice da imamo veliki procenat povratnika. Neophodno je svakako preispitati sistem sankcionisanja ali, sa druge strane, utvrditi razloge nefunkcionisanja sistema i vidjeti u kom dijelu je nešto zatajilo. Pored sankcije važno je uvesti programe edukacije, rada sa žrtvama i nasilnicima, pojačati psihološku podršku, uključiti stručna lica u rješavanje ovog problema”, kaže Radović.
izvor: Dan