Nadležne službe i organi i pored bavljenja problematikom projačenja u Beranama, nijesu preduzeli sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti kao bi suzbili ovu pojavu, zaštitili djecu iz beranskih porodica od očigledne zloupotrebe,te su stoga ugrozili garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje u skladu sa najboljim interesom, mišljenje je Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koje potpisuje zamjenica Snežana Mijušković.
U Opštini Berane u naselju Talum, na određenim lokacijama, roditelji zloupotrebljaju svoju maloljetnu djecu u svrhe prosjačenja.
Da roditelji navode djecu na prosjačenje upoznati su Centar za socijalni rad Berane i Uprava policije – Centar bezbjednosti Berane, a oni su po tom pitanju preduzimali mjere i radnje u cilju suzbijanja i specijalne prevencije, i po potrebi i recesiju kako bi se konkretan problem u potpunosti suzbio.
Međutim, Zaštitnik je mišljenja da nadležni organi ipak nijesu preduzeli sve niti iskoristili sva zakonske mehanizme kako bi zaštitili djecu koja se svakodnevno bave prosjačenjem.
“U dostavljenom izjašnjenju se kao radnje koje Centra za socijalni rad preduzima navodi pristupanje individualnom radu sa članovima porodice, davanje povremene novčane pomoći ili drugi vidovi zaštite. Očigledno je da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju/oduzimanju
roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja i slično”, ističe Mijušković.
roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja i slično”, ističe Mijušković.
Zaštitnik podsjeća da je u cilju efikasnijeg djelovanja u procesu zaštite prava djeteta u situacijama kada djeca žive i rade na ulici (prosjače) potpisan Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici, kojim se, između ostalog, bliže definišu načini postupanja predstavnika različitih službi i organa u vezi sa slučajevima kada primjete ili zaprime prijavu u vezi sa djecom koja se bave prosjačenjem.
“Iz dobijenih izjašnjenja proizilazi da se navedeni organi ovom pojavom bave u kontinuitetu ali da rezultati izostaju pa su građani svjedoci ove pojave svakodnevno. Zaštitnik podsjeća da su ne samo službena lica već i građani u obavezi da ovakvu zloupotrebu djece prijave kako bi se preduzele adekvatne mjere i djeca i njihovi najbolji interesi zaštitili”, navodi Mijušković.
Zaštitnik podsjeća da je problem prosjačenja prisutan u svim sredinama, te da nije lako izaći na kraj sa njim.
“Nerijetko su djeca primorana da prose i da donose određenu količinu novca svojim roditeljima. Zabrinjavajuća je činjenica da ova djeca nijesu uključena u redovan obrazovni sistem, nemaju zdravstveno osiguranje, niti su upisana u matične knjige. Kao takva, odrastaju u jednom neprijateljskom okruženju, što vodi tome da prihvate taj model ponašanja kao prirodan bez inicijative da ga promjene u budućnosti. Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta. Naime, takve životne okolnosti djeci uskraćuju mnoga prava zagarantovana UN Konvencijom o pravima djeteta, kao što su prava iz socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, prava na obrazovanje i dr”, ističe Mijušković.
Djeca koja se bave prosjačenjem i žive na ulici izložena su riziku da budu predmet ekonomskog i seksualnog iskorištavanja, podpadanja pod ropski položaj i položaj sličan ropskom kao i predmet trgovine ljudima.
“Djeca koja prose su djeca čija je druga kuća postala ulica i koja se moraju povinovati “pravilima ulice”. Djeca koja žive i rade na ulici kako bi opstala i preživjela, nerijetko trpe neprihvatljivo ponašanje odraslih koji ih zloupotrebljavaju na različite načine”, navodi se u Izvještaju.
Zaštitnik je mišljenja da nadležne službe i organi i pored bavljenja ovom problematikom, nijesu preduzeli sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti kao bi suzbili pojavu prosjačenja u Beranama, zaštitili djecu iz beranskih porodica od očigledne zloupotrebe te su stoga ugrozili garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje u skladu sa najboljim interesom.
Mijušković zato Centru za socijalni rad Berane, Andrijevica, Petnjica preporučuje da preduzme mjere iz svoje nadležnosti u cilju zaštite djece iz ove porodice; da preispita kompetencija roditelja identifikovane djece koju navode da se bave prosjačenjem u Beranama.
Taskođe, savjetuju, da se još bolje unaprijedi saradnja sa Centrom bezbijednosti Berana i Sudom za prekršaje u cilju suzbijanja prosjačenja djece u Beranama; da uspostavi kontinuiranu i kvalitetnu saradnju sa obrazovnim ustanovama koje eventualno pohađaju djeca koja su identifikovana da se bave prosjačenjem i unaprijedi razmjenu informacija u vezi sa ovom djecom; da preduzima radnje i mjere u skladu sa Protokolom o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici.
Centru bezbijednosti Berane, u budućim postupanjima, Mijušković preporučuje da unaprijedi saradnju sa nadležnim Centrom za socijalni rad u cilju zajedničkih postupanja kada su u pitanju djeca koja se bave prosjačenjem i porodice koje zloupotrebljavaju djecu u ekonomske svrhe, te da preduzima radnje i mjere u skladu sa Protokolom o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici.
Izvor: CDM