Noć vještica jedan je od omiljenih praznika djece i omladine, prvenstveno zbog kostima koji se nose i slatkiša koji se dijele te noći. Međutim, mnogi ne znaju kako je nastao taj praznik i zbog čega je danas toliko popularan.
Noć uoči praznika Svih svetih, 31. oktobra, u većini zemalja slavi se kao Noć vještica (Halloween). Dok Crkva taj običaj karakteriše kao paganski, mladi širom svijeta odlično se zabavljaju rezbareći bundeve i maskirajući se.
Počeci obilježavanja Noći vještica datiraju još iz petog vijeka prije Hrista, kad su stari Kelti slavili boga Sunca i gospodara smrti. Njima je 1. novembar označavao početak nove godine. Kelti su vjerovali da u toj noći mrtvi napuštaju svoje grobove i šetaju Zemljom, a kako bi izbjegli susret s njima, stvarali su veliku buku i prekrivali se zastrašujućim maskama. Vjerovalo se i kako mrtvi dolaze i po hranu pa su pred svojim kućama ostavljali izdubljene repe ili krompire s upaljenom svijećom.
Običaj dubljenja bundeva za Noć vještica datira iz 16. vijeka, a zasniva se na irskoj legendi o domišljatom i izuzetno škrtom kovaču Džeku.
Džek je bio zao čovjek i pijanac koji je volio zbijati gorke šale s ljudima, a jednom je prilikom zeznuo i samog đavola. Namamio je đavola na vrh drveta i zatim brzo oko drveta postavio krstove zbog kojih nije mogao sići. Natjerao ga je da obeća da neće uzeti njegovu dušu kad umre i tek ga je potom pustio sa drveta. Kad je Džek umro, bio je previše zao da ga puste u raj, a đavo je održao svoje obećanje i nije ga pustio u pakao. Zbog toga je Džek bio osuđen da vječno luta u mraku između raja i pakla dok sa sobom nosi repu jer mu je to bila najdraža hrana u životu koja ga je pratila i u smrti. Pošto je bio mrak i Džek nije znao kuda da ide, žalio se đavolu, koji mu je dobacio žeravicu iz paklenih plamenova. Džek je uzeo žeravicu i umetnuo je u repu, koja mu je osvjetljavala put u vječnom mraku. Naime, Irci nisu imali bundeve i običaj rezbarenja bundeva pojavio se tek kad su emigrirali u Ameriku. Dotad su rezbarili repe, krompire, tikve i drugo slično povrće kako bi se odbranili od Džeka, koji je na Noć vještica mogao preći u svijet običnih smrtnika.
Nakon što se Noć vještica, a s njom i rezbarenje bundeva (tikvi, repa, krompira), iz Irske i Engleske proširila u Ameriku, iz Amerike se proširila u druge krajeve svijeta, a devedesetih godina prošlog vijeka taj praznik dobio je na popularnosti i na našim prostorima, te smo i mi preuzeli običaj rezbarenja bundeva.
“Halloween” je sada poprimio razmjere svjetovne proslave. Ujedno je ovo datum kojem se raduju i trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, kao i ostalih rekvizita potrebnih za moderan način obiljeležavanja Noći vještica.
Tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program ovom datumu, pa tako puštaju horor filmove da bi oni koji obilježavaju ovaj datum imali bolji ugođaj i naravno kako bi privukli publiku tog dana.