Od Alchajmerove bolest i ostalih oblika demencije pati 24 miliona ljudi u svijetu. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da taj broj veoma brzo raste. Prvenstveno zbog dužeg životnog vijeka ljudi, slijedi nam neminovna epidemija demencije.
Zaboravljanje nije jedini znak demencije
Od Alchajmerove bolest i ostalih oblika demencije pati 24 miliona ljudi u svijetu. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da taj broj veoma brzo raste. Prvenstveno zbog dužeg životnog vijeka ljudi, slijedi nam neminovna epidemija demencije.
Najnovije naučne procjene govore da bi do 2040. godine u svijetu moglo biti čak 81 milion oboljelih, a do 2050. godine preko 115 miliona oboljelih od demencije.
KAD DOĐE DO ZABORAVLJANJA VEĆ JE KASNO
Premda za demenciju nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vrijeme primijetiti prve promjene kod pacijenta, ali nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama.
S obzirom na to da demencija pogađa toliko ljudi, važno je znati da postoje stvari koje svi možemo da učinimo da bismo smanjili šanse da se ikad moramo suočiti s njom. Postoje zaista dobri dokazi da zdrav način života može drastično smanjiti rizik.
Nedavni izvještaj komisije „Lancet“ potvrdilo je da stvari poput zdrave ishrane, izbjegavanja dijabetesa tipa 2, smanjenja povišenog krvnog pritiska, održavanja zdrave težine, ograničavanja konzumiranja alkohola i prestanka pušenja mogu napraviti veliku razliku u oboljevanju i toku bolesti, piše The Sun.
Stručnjaci navode šest simptoma rane demencije koji nemaju veze sa zaboravljanjem, ali mogu biti indikacija bolesti i predstavljaju razlog da posjetite ljekara.
KOMPULSIVAN SVRAB
Velik broj pacijenata sa Alzhajmerovom bolešću često se kompulsivno češe, čak i do pojave krvi. Nučnici nisu otkrili tačnu povezanost između same osnovne bolesti i svraba, ali svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.
PROBLEMI S VIDOM
Prema studiji objavljenoj u časopisu „American Journal of Epidemiology“ problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočare ili sočiva, imaju pet do deset puta veću šansu za oboljevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu naučnici.
PROMJENE U RUKOPISU
Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alchajmerovu bolest, pogotovo ako je riječ o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakterišu uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako sitan da ga ni sam autor ne može pročitati.
APATIJA
Apatija ili bezvoljnost se često javlja u ranoj demenciji. Osoba sa simptomima može izgubiti interesovanje za hobije ili aktivnosti. Možda više neće željeti da izlaze ili da rade bilo šta zabavno. Oni mogu izgubiti interesovanje za druženje sa prijateljima i porodicom i mogu biti emocionalno potpuno ravnodušni, piše The Healthy.
PROMJENE RASPOLOŽENJA
Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekad samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su van kuće ili mjesta na kom se osjećaju sigurno.
GUBITAK ORIJENTACIJE
U početnim fazama demencije često dolazi do problema s orijentacijom, bilo u obliku toga gdje se nešto nalazi, ko se tamo nalazi ili kako doći do nekog mjesta.
Izvor: Fos