U Crnoj Gori potrebno je brzo prekinuti zavisnost od fosilnih goriva i započeti planiranje pravedne energetske tranzicije, koja bi donijela nove benefite za stanovništvo.
Klimatski samit zemalja potpisnica Pariskog sporazuma i Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o klimi biće održan u novembru ove godine u Glazgovu, a na sastanku će učestvovati lideri 164 država, kako bi diskutovali i donijeli ambicioznije ciljeve za smanjenje gasova staklene bašte.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak, kazao je da je Crna Gora posvećena naporima međunarodne zajednice u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene, kao jednom od najsloženijih izazova današnjice.
On je, u izjavi rekao da je učestvovanje Crne Gore u pregovorima u okviru klimatskih promjena značajno i u pogledu integracionih procesa.
“Ovaj proces donosi sa sobom intenziviranje aktivnosti u svim segmentima koje će Crna Gora imati kao obavezu na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU)“, naveo je Mrdak.
On je podsjetio da je Crna Gora jedna od manjih država članica Okvirne konvencije UN – UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009 odsto od ukupne globalne emisije.
„Crna Gora je suštinski posvećena da svojim razvojnim potencijalima upravlja na odgovoran i održiv način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i promjenu klime“, kazao je Mrdak.
Kako kaže Mrdak, Crna Gora revizijom nacionalnog utvrđenog doprinosa (NDC) kao novu ciljnu vrijednost postavlja smanjenje od 35 odsto do 2030. godine, a u odnosu na 1990-u, odnosno smanjenje gasova sa efektom staklene bašte za 2.117 kilotona do 2030. godine.
„Taj cilj je moguće ostvariti uz mjere koje su utvrđene u ključnim nacionalnim strateškim i razvojnim planovima“, ocijenio je Mrdak.
On je kazao da se procjenjuje da ciljni nivo smanjenja emisija u Crnoj Gori može biti povećan na 39 odsto u odnosu na 1990. godinu daljim unapređenjem preciznosti računanja emisija, otklanjanjem određenih nepouzdanosti u ekonomskim projekcijama i omogućavanjem proračuna u sektoru poljoprivrede i šumarstva.
„Izvjesnost u tom pravcu, paralelno sa daljim napretkom u procesu integracije u EU, stvoriće prostor da Crna Gora u periodu do 2025. godine dalje revidira nacionalne ciljne vrijednosti”, rekao je Mrdak.
Ne bi trebalo ni zanemariti uticaj neizvjesnosti uzrokovane pandemijom COVID-a 19 u odnosu na dinamiku daljeg ekonomskog razvoja, realizacije investicija i pristupa zelenim tehnologijama.
Navodi se da je proteklih godina zabilježen vidljiv porast obima investicija za razvoj energetske infrastrukture.
„Novim većim investicijama podržani su prekogranično upravljanje rizikom od poplava, rast zelene ekonomije i poboljšanja energetske efikasnosti”, naveo je Mrdak.
Dok su ostale veće investicije bile usmjerene na rekonstrukciju postojećih hidroelektrana (HE), izgradnju novih vjetroelektrana i HE, uvođenje najboljih dostupnih tehnika (BAT) u KAP-u, „pametna“ brojila za električnu energiju i razne druge aktivnosti.
Mrdak je istakao da je razvoj obnovljivih izvora energije postavljen kao prioritet za naredni period u skladu sa međunarodnim obavezama.
Iz tog razloga, kako je rekao, dodatne veće investicije se planiraju i već riješavaju u cilju razvoja sektora.
„Tekući proces izrade nacionalnog energetsko – klimatskog plana, kojim će se definisati strateški ciljevi do 2030. godine, omogućiće pouzdanije projekcije mogućnosti Crne Gore u kontekstu nastojanja EU da cilj smanjenja emisija poveća sa 40 na 55 odsto u narednih desetak godina u odnosu na nivo iz 1990. godine “, rekao je Mrdak.
Planirana je i izrada nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene uz podršku Zelenog klimatskog fonda, i strategije niskokarbonskog razvoja.
Mrdak je dodao da se Crna Gora potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan obavezala na niz konkretnih akcija.
“Uključujući uvođenje takse na emisije ugljen-dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj, a sve u kontekstu postizanja karbon neutralnog društva“, naveo je Mrdak.
Izvršna direktorica Green Home, Nataša Kovačević, misli da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj situaciji gdje za narednih osam mjeseci, do Klimatskog samita COP26, treba da se uskladi sa novim EU doprinosom za smanjenje gasova staklene bašte (NDC) do 2030. godine, a koji u ovom momentu iznosi 35 odsto na našu zemlju.
„Ovo je i idealan momenat za konačne odluke ka čistoj energetskoj tranziciji, s obzirom da je u toku izrada nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, koji će svakako pokazati da je energetski i industrijski sektor najveći emiter tih gasova“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da u nevladinom sektoru smatraju da je potrebno hitno prekinuti zavisnosti od fosilnih goriva.
Potrebno je, započeti planiranje pravedne energetske tranzicije, koja bi donijela nove benefite za stanovništvo Crne Gore, u vidu otvaranja zelenih radnih mjesta i zdravije životne sredine, i osigurala usklađivanje ciljeva Crne Gore sa EU NDC ciljevima.
Kako je navela Kovačević, da bi se prevazišli utvrđeni nedostaci u bliskoj budućnosti, Crna Gora mora i dalje tražiti podršku velikog broja međunarodnih donatora, uključujući nacionalne vlade, neprofitne organizacije i međunarodne organizacije.
“Vrlo je važno utvrditi tehnološke zahtjeve Crne Gore u sadašnjoj ekonomskoj situaciji i precizno procijeniti njene finansijske potrebe kao i potrebe za jačanjem kapaciteta da bi se spriječile štetne posljedice globalnih klimatskih promjena“, zaključila je Kovačević.
Izvor: Mina