Institut za onkologiju u svakodnevnom radu sa pacijentima bilježi porast oboljelih koji se javljaju u poodmakloj fazi bolesti. Iako se na osnovu takve statistike ne može govoriti i o stvarnom porastu broja takvih pacijenata, jasno je da je epidemija korona virusa, koja je zvanično proglašena u martu prošle godine, uticala na smanjenje broja pregleda.
Podaci centara medikalne onkologije i radioterapije pokazuju da je pad pregleda najtežih pacijenata uslovljen kako kratkotrajnim odlaganjem operacija, specijalističkih i supspecijalističkih pregleda, tako i zbog straha pacijenata da se na već zakazane preglede javljaju zbog mogućnosti zaraze koronavirusom, međutim, već sada ima i pozitivne posljedice. Naime, usljed kontrole korona pozitivnih pacijenata zabilježen je porast otkrivanja karcinoma pluća u ranoj fazi.
Načelnica Centra za radioterapiju dr Gordana Ristić-Bašović u razgovoru za Dnevne novine kaže da je među ontološkim pacijentima bilo i kovid pozitivnih, u najvećem broju slučajeva sa blagom kliničkom slikom i asimptomatskih, ali i nekoliko pacijenata sa smrtnim ishodom. Stoga je, poručuje, najvažnija preporuka da se pacijenti sa malignim bolestima vakcinišu.
“U 2019. godini registrovan je 18.891 pregled u ambulatnom dijelu medikalne onkologije i 10.454 u dijelu Centra za radioterapiju, a na hospitalnom liječenju su bila 2.164 pacijenta ukupno na Klinici za onkologiju, dok se u 2020. bilježi 18.180 ambulantnih pregleda Centra za medikalnu onkologiju i 8.503 u Centru za radioterapiju, uz 1.631 pacijenta na hospitalnom dijelu Instituta za onkologiju. Brojke pokazuju da u 2020. godini imamo nešto smanjen broj ostvarenih pregleda i možemo pretpostaviti da je uslovljen pandemijom virusom SARS-CoV2, te kratkotrajnim odlaganjem operativnih programa, specijalističkih i subspecijalističkih pregleda, ali i zbog straha pacijenata da se na već zakazane preglede javljaju zbog mogućnosti da se zaraze ovim virusom prilikom posjeta zdravstvenim ustanovama”, saopštila je Ristić-Bašović.
Ipak, obustave pregleda u Kliničkom centru Crne Gore nijesu, tvrdi ona, mogle značajno da se odraze na dijagnostiku i dalje liječenje oboljelih od malignih bolesti. Strah od zaraze kod pacijenata je bio jači.
“Jedan od zaključaka koji je mogao da se izvede iz svakodnevne prakse i neposrednog kontakta sa pacijentima je da je, ipak, strah pacijenata od mogućeg zaražavanja korona virusom bio najčešći uzrok odlaganja javljanja ljekaru i odlazak na već zakazane specijalističke preglede. U svakodnevnom radu smo primijetili blagi porast broja pacijenata koji se inicijalno dijagnostikuju u metastatskoj fazi bolesti, ali ne možemo izvesti zaključak sada da li se radi i o stvarnom porastu broja takvih pacijenata”, kazala je načelnica Centra za radioterapiju.
Doktorka Ristić-Bašović kaže i da se bez obzira na aktuelnu pandemiju mora poslati snažna poruka da nema odlaganja u dijagnostikovanju malignih bolesti i sprovođenju skrining programa, već u tom smislu moramo biti još organizovaniji i sa većom podrškom svih relevatnih institucija.
“Između 30% i 50% karcinoma trenutno se može spriječiti izbjegavanjem faktora rizika i primjenom postojećih strategija prevencije zasnovanih na dokazima. Ono što je preporuka, uz sve mjere koje moramo poštovati, jer epidemija već dugo traje i ne znamo koliko će još trajati, jeste da stalno mislimo i na onu drugu preventivu na način života koji smo dramatično izmijenili, na fizičku aktivnost, na način ishrane, izbjegavanje duvana, alkohola, na gojaznost i da mislimo na simptome, ne samo simptome kovida, već i druge zbog kojih ne smijemo odlagati odlazak ljekaru, bez samoliječenja, bez straha ‘a šta ako mi nešto otkriju’. Ovim putem apel svim ženama da nastave redovne preglede kod ginekologa, samopreglede dojke, mamografske preglede svima nakon 50 godine i rizičnim grupama nakon 40. godine, test na okultno krvarenje i redovna kolonoskopija kod svih sa pozitivnim slučajevima karcinoma debelog crijeva u porodici”, poručila je Ristić-Bašović.
Izvor: RTCG