Hiljadama godina talasi Biskajskog zaliva, koji je u ovoj regiji kao obala Španije poznatiji kao Kantabrijsko more, formirali su oštru obalu i lukove od stijena visoke čak impozantnih 30 metara koje podsjećaju na katoličke katedrale gotskog stila.
Ova teritorija je još u doba Rimljana bila izuzetno bogata rudom zlata. Rimljani su sjevernu obalu Španije dobro poznavali što im je pomoglo u ekspolataciji zlata, a danas se istražuje da li se baš na popularnoj plaži Katedrala nalazi rudnik ove plemenite rude koji su još oni koristili.
Vlasti Galicije su trenutno fokusirane na očuvanje plaže, te su je zbog svoje nestvarne ljepote i neponovljivosti proglasili nacionalnim blagom, državnim spomenikom i postavili kvotu ljudi koji mogu da posjete ovu plažu, tako da je turistima sada potrebna rezervacija kako bi mogli da uživaju u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti koju je priroda podarila.
Pored oštrih i visokih lukova koje su visoki talasi formirali hiljadama godina, posjetioci mogu da se šetaju plažom isključivo za vrijeme osjeke. Čim nadođe plima, more se može posmatrati isključivo sa vrha stijena. Upravo je česta promjena nivoa mora kriva što su možda i posljednji ostaci rude zlata nestali iz rudnika unutar pećina ovih stijena, ali se ljudi ipak nadaju da će vlast i arheolozi da se usredsrede na otkrivanje i istraživanje prošlosti same plaže Katedrala kako bi sačuvali njene posljednje obrise prije nego što ih more zauvijek proguta.
Geolozi su nedavno otkrili kanal koji liči na kanale koji su stari Rimljani kopali u ovoj oblasti prilikom ekspolatisanja rude zlata. Još jedna naznaka je i blizina kvarca koji sadrži zlato, a istraživači su otkrili peći u blizini koje su se koristile za pravljenje keramike i prostor koji su koristili za čuvanje robe.
Tekst: CDM – Zanimljivosti
