Tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, drugi po redu, trebalo bi da se raspiše u narednoj godini, u cilju potpisivanja ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, saopštila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić.
“Što se tiče budućih aktivnosti, svakako da dosadašnjim dodjeljivanjem ugovora nijesmo završili ovaj proces. Naš plan je da što više koncesionara uvedemo u našu off-shore teritoriju, ali taj proces mora ići ciklično”, rekla je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business.
Prema njenim riječima, nakon završenog jednog tenderskog procesa 2014. godine, planiraju i drugi koji bi trebalo da se realizuje u narednoj godini.
“Proces istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju teče u skladu sa radnim programom koji je sastavni dio ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika. Kompanije Eni i Novatek privode kraju elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za seizmička istraživanja za koji su u proteklom periodu sprovedene javne rasprave”, podsjetila je Sekulić.
Kada taj proces bude završen i nakon što Agencija za zaštitu životne sredine izda neophodnu dozvolu, počeće 3D seizmička istraživanja.
“Potom će uslijediti faza obrade prikupljenih podataka i interpretacija rezultata, a nakon toga, u drugoj polovini naredne godine, će se pristupiti prvom istražnom bušenju”, navela je Sekulić.
Grčka kompanija Energean, kako je dodala, takođe izvodi radove predviđenom dinamikom i u skladu sa ugovorima, a u ovom trenutku je u fazi izrade procjene uticaja na životnu sredinu za 3D seizmička istraživanja.
Sekulić je, na pitanje koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju izgradnje hidroelektrana i vjetroelektrana i korišćenja tog potencijala, odgovorila da je prošlu godinu obilježilo puštanje u rad prve vjetroelektrane u Crnoj Gori na Krnovu, dok su radovi na VE Možura u toku.
“Izgradnja ove dvije vjetroelektrane znači početak iskorišćavanja značajnog vjetropotencijala koji Crna Gora ima, ali i važan doprinos diversifikaciji izvora. U sušnim godinama, kakva je ona za nama, to posebno dolazi do izražaja”, navela je Sekulić.
Ona je kazala da, pored dvije velike HE, Pive i Perućice, teže daljoj valorizaciji hidroenergetskog potencijala, kao i da traže i razgovaraju sa zainteresovanim kompanijama za izgradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici.
“Dakle, jeste riječ o velikim projektima iz oblasti energetike, ali koji se baziraju na obnovljivim izvorima energije, odnosno njihov rad i proizvodnja električne energije zavisi isključivo od vremenskih prilika”, dodala je Sekulić.
Ipak ona smatra da Crna Gora, kao država bogata i obnovljivim, i neobnovljivim resursima, sebi ne smije dozvoliti nestabilnost i nesigurnost u snabdijevanju električnom energijom.
“Zato ćemo, pored optimalnog iskorišćenja potencijala vjetra, sunca i vode, krenuti u ekološku rekonstrukciju prvog bloka TE Pljevlja i u realizaciju novog proizvodnog objekta, čime ćemo dodatno ojačati naš elektroenergetski sistem”, kazala je Sekulić.
Ona je, odgovarajući na pitanje koji su najveći benefiti u realizaciji projekta postavljanja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, rekla da kabl predstavlja sponu Crne Gore, odnosno čitavog Zapadnog Balkana, sa Italijom i ostatkom Zapadne Evrope i znači da sav višak energije proizvedene u zemlji ili okruženju može biti isporučen tamo gdje postoji deficit za njom.
“Dakle, ulaganjima u energetski sistem u Crnoj Gori, mi stvaramo mogućnost za veću proizvodnju električne energije, odnosno stvaranje suficita, a realizacijom podmorskog kabla ćemo imati sve uslove da te viškove izvozimo”, objasnila je Sekulić.
Kabl, kako je rekla, pozicionira Crnu Goru kao regionalno energetsko čvorište, ali i doprinosi povećanju sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, poboljšanju pouzdanosti i kvaliteta napajanja električnom energijom, naročito u primorskom regionu.