Pravoslavni vjernici 7. januara proslavljaju Božić, rođenje Isusa Hrista, praznik koji se smatra jednim od najradosnijih i najvećih hrišćanskih praznika. Proslavljanje Božića počinje od Badnjeg dana kada se badnjak unosi u kuću, a karakteristični običaji na ovaj dan su slama, Božićne česnice, pečenice, svečani pozdrav “Hristos se rodi – Vaistinu se rodi”.
Nakon četrdesetodnevnog posta, za Božić se priprema bogata trpeza, malo svedenija nego nekada, čitav dan je posvećen slavlju zbog rođenja Isusa Hrista.
Običaji vezani za ovaj dan su nastajali generacijama, neki su stariji od Božića, neki mlađi, ali su ukorijenjeni duboko u pravoslavnom hrišćanstvu.
Za hrišćanina je najvažnije da na Božić bude sa svojom Crkvom na Svetoj liturgiji, da se pričesti Tijelom i Krvlju Hristovom, te da u sjedinjenju sa Bogom i bližnjima proslavi radost ljubavi Božje prema čovjeku. Sve drugo je stvar uslova i mogućnosti. Božić se slavi kod kuće. Kuća postaje vitlejemska pećina, u koju ulazi Hristos, prvo badnjakom, a onda našim pričešćem i tako postajemo domaća crkva, crkva u malom. Važno je da svaka kuća i porodica dožive prisustvo Božje među sobom, kroz ljubav, mir i radost praznika, ba bi u istom duhu disala čitave godine i zauvijek. Zato ovu tajnu obnavljamo svakog Božića, a njeno ostvarenje pokazuje se svakodnevno, naročito na dan Krsne slave.