Prema podacima Centralne banke inostrane firme i građani kupili su u periodu od janura do oktobra nekretnine u Crnoj Gori, vrijedne 370 miliona EUR, što više nego i jedne godine ranije. U martu će biti poznati podaci o prodaji nekretnina za novembar i decembar, ali očekivanja su da bi promet za te mjesece mogao iznositi oko 60 do 70 miliona, te bi ukupna vrijednost prodatih nekretnina strancima mogla dostići iznos od 430 do 440 miliona EUR.
U 2021. godini stranci su za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori potrošili 278 miliona EUR, u 2020 – 116 miliona, 2019 – 178 miliona, u 2018 – 182 miliona. U posljednjih pet godina stranci su kupili crnogorskih nekretnina za 1,2 milijarde EUR.
Na rast prodaje nekretnina strancima prošle godine, prema riječima sagovornika Vijesti iz ove oblasti, najviše je uticalo sprovođenje programa ekonomskog državljanstva, gdje su kupovinom nekretnina – apartmana u turističkim centrima na jugu za 450 hiljada EUR i na sjeveru i u nerazvijenim opštinama za 250 hiljada sticali pravo na dobijanje državljanstva.
Pretpostavlja se da je inflacija razlog zašto se nekretnine kupuju u tolikoj mjeri, jer je to jedan od načina da se novac sačuva. Crna Gora kao zemlja sa velikim potencijalima u turizmu, kao i zbog velikog broja ekluzivnih turističko – stambenih projekata izuzetno je interesantna strancima, jer se vode pretpostavkom da vrijednost tih nekretnina neće padati.
Uprava za statistiku Monsta navodi da “ukupna vrijednost prometa nekretnina u 2021. godini iznosila je 400 miliona EUR, a tada su prema podacima CBCG stranci kupili nekretnine u vrijednosti od 278 miliona EUR, što je 69 odsto.
Prema podacima CBCG, najviše nekretnina su kupili njemački građani i firme iz te države – u vrijednosti od 57 miliona EUR, dok su iza njih Rusi koji su u nekretnine uložili 50 miliona. Na trećem mjestu su građani i firme iz Srbije sa 42 miliona, a na četvrtom mjestu su kupci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa 32 miliona EUR.
Na petom mjestu su investitori iz Turske sa 30 miliona, a zatim slijede Ukrajinci i Švajcarci sa po 15 miliona, Bosanci i Hercegovci sa 14 miliona, Britanci sa 12 miliona, Austrijanci i kupci iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa po osam miliona, Kanađani sa 6,7 miliona, Francuzi sa 6,3 miliona, Poljaci sa 5,3 miliona, Hrvati i Kosovari sa po 5,2 miliona, Česi sa pet miliona, Holanđani sa 4,2 miliona, Slovenci sa 3,1 milion, Luksemburžani sa 2,9 miliona i kupci iz Singapura 2,8 miliona.
Izvor:Vijesti