Cilj fiskalne politike u ovoj godini je potpuni oporavak naplate javnih prihoda po osnovu ekonomske aktivnosti na pretkrizni nivo i stvaranje uslova za generisanje novih izvora priliva kroz implementaciju mjera na suzbijanju sive ekonomije i novog poreskog obuhvata.
‘’Polazeći od osnovnog makroekonomskog scenarija, u ovoj godini očekuje se postepena stabilizacija makroekonomskih prilika i kretanja cijena kao i potpuni oporavak turističkog sektora“, navodi se u Programu rada Vlade za ovu godinu koji je usvojen na sjednici početkom februara.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na prioritet zdrave finansije i ekonomski razvoj, navodi se da shodno fiskalnom okviru za period od ove do 2025. godine, javne finansije u ovoj godini ostaju pod snažnim uticajem rasta budžetskih izdataka uslovljenim prije svega rastom mandatorne budžetske potrošnje.
„U skladu sa zakonskim rješenjima, predviđeno uvećanje sredstava za socijalna davanja, penzije, više izdvajanja sredstava za Fond zdravstva, sredstva za isplatu naknada za novorođenčad, veća izdvajanja za kapitalni budžet ako se izuzme izdvajanje za auto-put, kao i uvećanje sredstava za oblast poljoprivrede, prosvjete, nauke, sporta“, navodi se u dokumentu.
Navedenih izdvajanjima, kako su objasnili, odgovoran pristup upravljanju javnim finansijama u prošloj godini stvorio je pretpostavke za uvećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru u ovoj godini, koji će pratiti stopu inflacije.
Polazeći od kretanja prihoda i rashoda, budžetski deficit u srednjem roku kreće se u rasponu od 364,9 miliona EUR ili 5,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini do 427,8 miliona EUR ili 6,2 odsto BDP-a u 2025.
„Otplata duga na nivou javne potrošnje u ovoj godini iznosi 350,1 milion EUR ili 5,7 odsto BDP-a sa tendencijom rasta u srednjem roku na 768,09 miliona EUR ili 11,1 odsto BDP-a u 2025. godini“, precizira se u dokumentu.
U oblasti turizma, u skladu sa Strategijom razvoja turizma od prošle do 2025. godine, usvojenom u prošlogodišnjem martu, osnovni cilj ostaje razvoj turističke ponude tokom svih 365 dana u godini za različite ciljne grupe, odnosno diverzifikacija turističke ponude bazirane na prirodi, kulturno-istorijskoj baštini i kreiranju događanja u pravcu smanjenja sezonalnosti u poslovanju turističke privrede i bržeg razvoja sjevera Crne Gore.
„Implementacijom Programa podsticanja inovacija u funkciji energetske efikasnosti u sektoru prerađivačke industrije, omogućiće se uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti i uspostavljanja sistema za upravljanje energijom od preduzeća“, dodaje se u saopštenju.
Podsticajnim mjerama i aktivnostima nastaviće da se doprinosi razvoju i promociji crnogorskih zanata i usklađivanju zakonodavnog okvira u oblasti zanatstva.
Novi strateški okvir politike regionalnog razvoja biće kreiran donošenjem nove Strategije regionalnog razvoja za period od ove do 2027. godine, koji će biti usmjeren na unapređenje konkurentnosti, inovativnosti, razvoja ljudskog kapitala, digitalizaciji, dekarbonizaciji i socijalnoj inkluziji i koji treba da doprinese boljem životnom standardu u svim regionima zemlje i boljem životu po mjeri čovjeka.