Crnogorska Vlada mora više učiniti po pitanju rješavanja nekažnjivosti za ratne zločine, zaštite slobode medija i istraga napada na novinare, ali i osigurati poštovanje slobode izražavanja i štampe u skladu sa međunarodnim standardima, prenosi Dan.
To je dio preporuka koje su date na Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, koji su u Ženevi juče predstavili predstavnici Vlade.
Delegaciju Vlade Crne Gore u Ženevi predvodio je potpredsjednik Zoran Pažin. On je prilikom predstavljanja izvještaja ukazao na, kako je rekao, sveobuhvatne nacionalne reforme, kojima je, prema njegovoj ocjeni, ostvaren visok stepen zaštite i afirmacije ljudskih prava i sloboda. Istakao je da je ostvaren vidan napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, ukazavši da su uvedena nova zakonska rješenja koja efikasnije štite od diskriminacije, te da se omogućava dalje osnaživanje žena i djevojčica, unapređuje borba protiv trgovine ljudima i uspješnije štite prava osoba sa invaliditetom.
Međutim, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva izrazila je zabrinutost zbog, kako je navela, ograničenog ispunjenja preporuka koje je Crna Gora prihvatila na ranijim Opštim periodičnim pregledima ljudskih prava zemalja članica. Oni su pozdravili posvećenost Crne Gore ovom procesu, navodeći da je postignut značajan napredak u reformi zakonodavstva i izgradnji institucija.
Velika Britanija, kako su kazali, ohrabruje Crnu Goru da nastavi sa tim reformama.
“Ostajemo zabrinuti zbog ograničenog napretka ostvarenog na polju nekoliko prethodnih preporuka koje su prihvaćene od Crne Gore, posebno u rješavanju nekažnjivosti za ratne zločine, zaštiti slobode medija i istrazi napada na novinare. Velika Britanija poziva Crnu Goru da učini više u ovim oblastima”, saopštila je britanska vlada.
Crnoj Gori su dali tri preporuke: sistemsko jačanje zakonskih i institucionalnih mehanizama u cilju efikasnijeg i efektivnijeg rješavanja trgovine ljudima kroz Crnu Goru, usvajanje otvorenog, na zaslugama zasnovanog postupka prilikom izbora nacionalnih kandidata za izbor u tijela UN, te bliska saradnja sa relevantnim akterima u realizaciji preporuka ODIHR o izbornoj reformi, sa ciljem da se osigura da su izborni procesi i zakonodavni okvir u potpunosti u skladu sa međunarodnim standardima.
Šveđani su apelovali na crnogorsku Vladu da prioritetno osigura da sloboda izražavanja i sloboda štampe budu zagarantovane u skladu sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava.
Vlada Švajcarske traži od crnogorskih vlasti da garantuju slobodu medija, te da osiguraju njihovu zaštitu od bilo kakvog političkog uplitanja i da promoviše osnivanje nezavisnog savjeta za štampu.
Holanđani su od crnogorske Vlade zatražili da pojača napore na istraživanju i procesuiranju starih slučajeva nasilja nad novinarima u cilju, kako su naveli, uspostavljanja boljeg okruženja za slobodu štampe na nacionalnom nivou.
Sloboda izražavanja bila je juče prilično zastupljena tema u Ženevi. Iz Vlade su saopštili da su nakon dijaloga u toku prezentacije izvještaja, u diskusiji učestvovale 73 države, te da je Crna Gora dobila oko 180 preporuka država članica UN za dalju afirmaciju ljudskih prava i sloboda. Iz kabineta potpredsjednika Vlade nijesu precizirali o kakvim se preporukama radi, navodeći samo da je taj broj na nivou prosječnog broja preporuka koje države članice UN dobijaju u okviru trećeg ciklusa Opšteg periodičnog pregleda.