Crna Gora je nazadovala po pitanju stanja demokratije, ocijenjeno je u izveštaju organizacije Fridom haus /Freedom house/ o državama u tranziciji.
Nazadovanje je, osim u Crnoj Gori sa 3,82 na 3,79, zabilježeno i u Bosni i Hercegovini, prenosi Glas Amerike.
U izveštaju Fridom hausa ocjenjuje se da je politička polarizacija u Crnoj Gori, najviše oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela do pada dvije vlade.
“U skupštini su usvojeni zakoni koji podrivaju osnovna ljudska prava, dok Ustavni sud nema kvorum da razmatra sporne akte”, piše u izvještaju.
Navodi se da, ipak, nedavni poraz Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima budi nadu da će doći do smjene generacija.
Ekspertkinja Fridom hausa Aleksandra Karpi kazala je za Glas Amerike da je smjena generacija za sada potencijal.
“Kažem potencijal, jer kao što znate, predsjednička funkcija u Crnoj Gori nema mnogo nadležnosti”, rekla je Karpi.
Ona je ocijenila da da će se biti jasnije kad budu održani parlamentrarni izbori zakazani za jun.
“I kada vidimo kako će proći partija Evropa sad, ali i ostale političke opcije”, dodala je Karpi.
Ona smatra da postoji pravi potencijal da se Crna Gora vrati na pravi put, ne samo u procesu reformi, već i ka Evropskoj uniji (EU).
“To će naravno biti ključno, da se pojačaju reforme i pokrene država naprijed od jedne jako teške godine”, navela je Karpi.
Iz Fridom hausa su, u izveštaju o “Državama u tranziciji 2023”, naveli da građani zemalja koje su kandidati za EU generalno i dalje podržavaju članstvo u Uniji, ali imaju sumnje o tome kada će se to i dogoditi.
“Za mnoge u regiji privlačnost ulaska u EU je više u individualnom napretku, pravu na putovanje, rad i studiranje u inostranstvu, drugim riječima da se napusti zemlja, prije nego da se misli o perspektivi demokratskog napretka u zemlji”, piše u izvještaju.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), petina populacije rođene na Zapadnom Balkanu živi van zemlje, najviše u članicama OECD.
“Dopustiti ovim zemljama da pokleknu, ili još gore, sarađivati i pružati usluge nazadnim političarima, otvorilo bi novo polje za strane autoritarne sile da izazovu nestabilnost i dobiju uticaj, kao što to čini moskovska konstantna politička mreža uz širenje dezinformacija u susjedstvu”, piše u izvještaju.
U izvještaju se navodi da EU mora da promisli o svom pristupu i da se ponovo uključi uz dobru volju.
Odgovornost je, kako se ističe, i na nacionalnim liderima da pruže demokratski napredak za kojim njihovi građani toliko žude.
U izvještaju se navodi da je, kada je u pitanju stanje demokratije, Srbija ostala na istom nivou, a bilježe se mala poboljšanja u Albaniji, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji.