Anketa, koju smo sproveli povodom Dana borbe protiv hepatitisa, pokazala je poražavajuće rezultate: 70 odsto ispitanih posjećuju ljekara uglavnom kada osjećaju simptome, dok 41 procenat ispitanih, ljekara nije posjetilo ove godine.
Dvije trećine naših sugrađana smatra da je zdravstveni sistem nepristupačan. Na pitanje o hepatitisu, uglavnom ga definišu kao tešku bolest ili totalnu nepoznanicu. Tim povodom, kontaktirali smo dr Teodoru Žukov, da nam objasni osnovne stvari vezano za hepatitis.
Dr Teodora Žukov kaže da postoje nekolike vrste hepatitisa – „A”, „B”, „C”, „D” i „E” tip.
„Hep-A i Hep-E se nazivaju „bolest prljavih ruku”. Kako samo ime kaže, oni su karakteristični za ljude sa lošom ličnom higijenom, i za kolektivne smještaje – neuslovne vrtiće, studentske i staračke domove. Ne izazivaju tešku kliničku sliku. S druge strane, Hep-B i Hep-C su izrazito opasni. Hep-B je neizlječiv, a prenosiv je lakše od HIV-a i hepatitisa C. Istraživanje pokazuje da virus može da preživi preko 7 dana van domaćina. Postoje terapije koje olakšavaju život; dok „C” tip hepatitisa je izlječiv, ali ga je teže razotkriti dok ne uznapreduje. Oba tipa virusa izazivaju cirozu i tumor jetre. Prenose se putem rizičnih seksualnih odnosa, kao i zaražene medicinske i opreme za tetoviranje”, upozorava Žukova.
Najopasniji, kako dodaje, ali srećom najrjeđi, jeste „D” tip.
„On se nikada ne javlja odvojeno od „B” ili „C” tipa, već u njihovom poodmaklom stadijumu, a izaziva totalno razaranje jetre i brzu smrt”, pojašnjava Žukova.
Lijek je, sem u prevenciji rizičnog ponašanja, i u imunizaciji.
„Postoje vakcine, koje su dio obavezne imunizacije, prevashodno za Hep-B”, zaključuje dr Teodora Žukov.
Podsjećamo: Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 325 miliona ljudi širom svijeta živi sa hepatitisom B i/ili C. Pored toga, posebno zabrinjavaju podaci da većina zaraženih osoba nije svjesna svog statusa dok bolest ne dođe u naprednu fazu, kada je i liječenje komplikovanije.