IJZCGBroj oboljelih će definitivno početi da opada kada mjere počnu da daju efekta, a mjere će dati efekta samo kada ih se svi budemo pridržavali. Ovo za CdM kažu u Institutu za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje da li postoje prognoze kada nas u ovom talasu očekuje vrhunac broja zaraženih, te kada bismo mogli očekivati da taj broj počne da postepeno opada. Svako previđanje je nezahvalno i predstavlja licitiranje. Kada je riječ o eventualnom prijedlogu da nošenje maski bude obavezno na svim otvorenim javnim površinama, u IJZ kažu da sve dok postoje alternativne a podjednako ili čak možda i učinkovitije mjere – one će se i primjenjivati. “Konkretno, na otvorenom prostoru, u normalnoj interakciji i ponašanju, držanje fizičke distance je učinkovitije a u ljetnjima danima i znatno lakše za sprovesti i pridržavati se, tako da će se i dalje insistirati na držanju distance gdje god je to moguće. Tamo gdje je jako teško održati distancu ili gdje postoje određeni izazovi – naravno da je nošenje maski poželjno i preporučeno i bez obaveznosti”, ističu u IJZ u izjavi za CdM. Govoreći o tome koliko je ljudi je na dnevnom nivou angažovano na terenskom testiranju pacijenata na koronavirus, iz IJZ poručuju da su terenske aktivnosti su samo jedna u nizu aktivnosti koje su namjenjene za adekvatno otkrivanje, uzorkovanje i praćenje kontakata. “U zavisnosti od potreba i broja slučajeva koji se istražuju broj angažovanog kadra se mijenja koji isto tako vrši nekoliko uloga istovremeno. Terenskih epidemiologa i njihovih tehničara je trenutno 25, a logističku i administrativnu podršku dobijaju od još desetak ljekara i tehničara iz drugih organizacionih jedinica Instituta u zavisnosti od potrebe”, kažu iz IJZ za CdM.

U Crnoj Gori nije registrovan nijedan slučaj infekcije virusom Zapadnog Nila tokom ovogodišnje sezone praćenja, a posljednji put zabilježen je 2013, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz IJZ-a su Portalu RTCG kazali da dosadašnjim ispitivanjima na teritoriji Podgorice prisustvo virusa Zapadnog Nila nije utvrđeno ni u samim komarcima.

Tokom sezone praćenja, koja u većini zemalja južne, istočne i zapadne Evrope počinje u junu, infekcija virusom Zapadnog Nila evidentirana je u Srbiji, Grčkoj, Italiji.

Iako se bolest koju prenose komarci u Evropi javlja endemski i u vidu epidemija, Crnu Goru godinama zaobilazi.

Iz IJZ su pojasnili da se virus među pticama prenosi ubodom zaraženih komaraca, dok se ljudi i drugi sisari mogu inficirati ubodom komarca.

“Oko 80 odsto infekcija virusom Zapadnog Nila kod ljudi je asimptomatsko, dok starije i osobe sa oslabljenim imunitetom imaju veći rizik od razvoja neuroinvazivne bolesti – encephalitis, meningitis i ostali neurološki ispadi“, naveli su iz IJZ-a.

Kako su kazali, ne postoji specifična profilaksa, ili tretman protiv bolesti kod ljudi, već se primjenjuje terapija usmjerena na ublažavanje simptoma.

Do 20 odsto zaraženih osoba razvije groznicu, dok se teška klinička slika, sa zahvatanjem centralnog nervnog sistema i upalom moždanih ovojnica – meningitis, ili samog tkiva mozga – encefalitis, javlja kod manje od jedan odsto inficiranih.

Blaži simptomi kod manjeg dijela inficiranih su temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje i ponekad otok limfnih žlijezda, ili ospa po trupu.

Simptomi traju od četiri do sedam dana.

Ozbiljni simptomi su kod izrazito malog broja inficiranih, a mogu nastati teže zapaljenske bolesti centralnog nervnog sistema.

Teška klinička slika javlja se kod malog procenta zaraženih osoba – manje od jedan slučaj na 100 zaraženih, i češće kod osoba preko 50 godina starosti.