Stanovništvo Crne Gore sve starije

Oct 1, 2023

U deset crnogorskih gradova prošle godine zabilježeno je 89 slučajeva nasilja nad starim osobama, a mahom su počinioci članovi najbliže porodice, pokazuju podaci centara za socijalni rad u Podgorici, Herceg Novom, Ulcinju, Baru, Plavu, Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Beranama i Bijelom Polju, prenosi RTCG. Kakva je statistika na nivou države nije poznato, jer u resornom Ministarstvu rada i socijalnog staranja nemaju podatke. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad za Pobjedu kažu da su u 2017. dobili 50 prijava, a najstarija žrtva bila je baka od 82 godine. “Zabilježili smo sve vrste nasilja fizičko, psihičko i ekonomsko. Posljednje dvije vrste su teško dokazive, a stari često nijesu ni svjesni da je to što trpe nasilje. Stoga je, jedna od osnovnih uloga naše Službe u radu sa starima koji su žrtve nasilja, informisanje o vrstama nasilja, kao i pravima žrtava i mogućnostima prevencije budućih rizičnih situacija”, kazali su iz ove ustanove. Oni ističu da je problem u radu sa ovom populacijom taj što se stari često stide da prijave probleme u svojoj porodici, pa i kad se izađe na teren po anonimnoj prijavi, oni negiraju da postoje problemi, jer misle da je to sramota. “Nekada je potrebno više kontakata da bi stekli povjerenje i prihvatili ponuđenu pomoć. Često nijesu informisani da je to što se u njihovoj porodici dešava u stvari nasilje, te smatraju da su kao supružnici ili roditelji dužni da sve to trpe”, ističu u podgoričkom centru za socijalni rad. Poseban problem, prema njhovim riječima, predstavljaju nasilnici koji su psihički bolesnici i zavisnici od alkohola i psihoaktivnih supstanci. Prema njuhovim riječima postoje slučajevi nasilja u porodici gdje je povod sukoba podjela imovine. Stara lica nekad budu prevarena od bližih srodnika kad svu svoju imovinu prepišu djeci ili srodnicima, a onda sami budu zanemareni ili potpuno nezbrinuti. Objašnjavaju da je pocedura da Centar pozove žrtvu na razgovor, nakon čega se procjenjuju dalje potrebe u konkretnom slučaju. Sem savjetodavno-terapijskog rada, upućuju se na ostvarivanje određenih prava iz oblasti socijalne zaštite. Tako da uz adekvatnu dokumentaciju neki korisnici ostvaruju prava na materijalno obezbjeđenje ili pak dodatak za njegu i pomoć. Ukoliko izraze slobodnu volju da žele da budu smješteni u dom za stare, Služba za odrasla i stara lica realizuje taj smještaj. I u ostalim gradovima ista je procedura, a prema evidenciji, počinioci nasilja su najčešće sin/kćerka, unuk, snaja… Iz beranskog Centra za socijalni rad kazali su da je u tom gradu lani zabilježeno osam slučajeva nasilja, a najstarija žrtva imala je 85 godina. U svim registrovanim slučajevima nasilja nad starima nasilnici su bili njihova djeca. Djeca su svoje stare roditelje zlostavljala i u tri slučaja u Bijelom Polju, a najstarija žrtva imala je 81. godinu. U toku 2017. godine u Centru za socijalni rad Mojkovac registrovano je 11 slučajeva nasilja nad starim licima, a u područnoj jedinici Kolašin dva. Iz Centra za socijalni rad Plav i Gusinje kažu da su u 2017. evidentirali jedan slučaj nasilja gdje je sin zlostavljao majku koja ima 79 godina. U hercegnovskom centru za socijalni rad u 2017. evidentirano je 11 slučajeva nasilja nad starima, a najstarija osoba koja je bila žrtva imala je 82 godine. U Ulcinju su zabilježena dva slučaja, a u Baru sedam.

Trend starenja prisutan je i u Crnoj Gori u čijoj strukturi osobe starije od 65 godina učestvuju sa 13,5 odsto, što njeno stanovništvo čini starim, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Međunarodnog dana starijih osoba.

Demografske projekcije Zavoda za statistiku Crne Gore govore da će se taj procenat u bućnosti samo povećavati.

Međunarodni dan starijih osoba se obilježava 1. oktobra, u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 1990. godine, sa ciljem fokusiranja pažnje javnosti na izazove starenja stanovništva.

Kako svjetska populacija raste karakteristika globalnih demografskih promjena je starenje stanovništva, što će imati ključne izazove za razvoj sa kojima će se društvo suočiti u 21. vijeku.

”Na ovu činjenicu ukazuju i procjene da će broj osoba starijih od 60 godina porasti od 600 miliona u 2000. godini na preko dvije milijarde u 2050. Između 2021. i 2050. godine, predviđa se da će se globalni udio starije populacije povećati sa sadašnjih skoro 10 na oko 17 odsto”, saopšteno je iz IJZ-a.

U društvima sa starijom populacijom imperativ je prilagođavanje sve većem broju starijih osoba koje poseduju različite funkcionalne kapacitete, koji su uslovljeni ne samo kapacitetima pojedinca već i društvenim i fizičkim okruženjem u kojem borave. Jednom riječju, podržavajuće okruženje igra ključnu ulogu u pomaganju starijim osobama da održe nivo aktivnosti i nezavisnost tokom godina.

Posebno važna činjenica je, kako kažu u IJZ-u, obezbjeđivanje ljudskih prava starijih (UNFPA, 2014), pa je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba fokusirano na temu „Poštovanje ljudskih prava starijih osoba kao ispunjenje vizije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima kroz generacije“.

Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija prije 75. godina i predstavlja monumentalni dokument o ljudskim pravima odnosno standard koji treba da postignu svi narodi i nacije da će osigurati da svi, uključujući i starije osobe, u potpunosti uživaju svoja ljudska prava i osnovne slobode.

Ciljevi globalne kampanje usmjereni su na: povećanje globalnog znanja i svijesti o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i stvaranje obaveze među svim zainteresovanim stranama za jačanje zaštite ljudskih prava sadašnjih i budućih generacija starijih osoba širom svijeta; korišćenje primjera dobre prakse međugeneracijske saradnje u cilju zaštite ljudskih prava širom svijeta i zagovaranje da vlade i subjekti UN-a preispitaju svoje trenutne prakse u cilju bolje integracije životnog pristupa ljudskim pravima u svoj rad i da osiguraju aktivno učešće svih zainteresovanih strana, uključujući civilno društvo, nacionalne institucije za ljudska prava i same starije osobe, u radu na jačanju solidarnosti među generacijama i međugeneracijskim partnerstvima.

Izvor: FOS

Slične objave

DRUŠTVO VIJESTI

Stanovništvo Crne Gore sve starije

Trend starenja prisutan je i u Crnoj Gori u čijoj strukturi osobe starije od 65 godina učestvuju sa 13,5 odsto, što njeno stanovništvo čini starim, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Međunarodnog dana starijih osoba.

Slične objave

Crnogorsko guvno postavljeno u Argentini kao simbol tradicije i identiteta

BLOG: Kako izgraditi zdrav odnos sa telefonom

U Rožajama lišeno slobode OIL zbog ulične prodaje narkotika