Agrobudžet za 2018. godinu iznosi 39.9 miliona eura, što je za 8.5 miliona ili 26,8 odsto više u odnosu na prošlu godinu.
Agrobudžet je koncipiran kroz 56 mjera, kroz koje je za ruralni razvoj opredijeljeno 23,5 miliona, za mjere tržišno-cjenovne politike 6,6 miliona, dok je za direktna plaćanja opredijeljeno preko šest miliona eura, objavljeno je na sajtu Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis, gdje je i predstavljen Agrobudžet za 2018. godinu.
Mjere podrške koje će biti na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima u ovoj godini su u Tehnopolisu predstavili generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu Danijela Stolica, zatim savjetnici u Direktoratu za ruralni razvoj – Milena Kotlica i Miloš Kusovac, kao i načelnik Odjeljenja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Vukota Stanišić, te načelnik Odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva Gojko Babović.
U strukturi Agrobudžeta za 2018. godinu definisane su tri oblasti podrške – poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi.
Ukupno je definisano 56 mjera, od kojih se njih 23 odnosi na ruralni razvoj i to u iznosu od 23,5 miliona eura odnosno 58,8 odsto od ukupnog Agrobudžeta.
Kada su mladi farmeri u pitanju, ovogodišnjim Agrobudžetom za njih su opredijeljeni posebni programi i dodatni podsticaji u okviru postojećih mjera. Zadržan je program koji je započet prošle godine i kroz koji je za njih 45 obezbijeđeno po deset hiljada eura bespovratne podrške za pokretanje poslovanja, dok je starosna granica povećana sa 30 na 35 godina.
Obezbijeđen je i širi obuhvat korisnika, a uključeno je znatno više malih gazdinstava u sistem premija. Kriterijumi za direktna plaćanja su smanjeni – u biljnoj proizvodnji sa 0,5 na 0,3 hektara obradive površine, u stočarstvu sa tri na dvije krave i priplodne junice i sa 30 na 20 koza.
Kod direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji mladi farmeri imaju povećanu premiju po hektaru, a kada je u pitanju sektor pčelarstva od ove godine će biti uključena i nabavka kontejnera za selidbu pčelinjih društava.
Za mjere tržišno-cjenovne politike namijenjeno je 6,6 miliona eura kroz devet mjera. Za ovu vrstu podrške zabilježen je rast od blizu jednog miliona eura u odnosu na prošlu godinu. Za direktna plaćanja definisano je šest programa i opredijeljeno preko šest miliona eura, odnosno oko 800 hiljada eura više nego prošle godine.
Mjere ruralnog razvoja podijeljene su na tri osovine.
Najvažnija osovina po opredijeljenim sredstvima je mjera jačanja konkurentnosti proizvođača hrane, za koju je definisano 17 programa i opredijeljeno oko 21 milion eura.
Takođe, nastavlja se sa podrškom razvoju vinogradarstva i vinarstva, vočarstva, maslinarstva, povrtarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja, investicijama u preradu na gazdinstvima, uz maksimalno prihvatljive investicije do deset hiljada eura i bespovratnu podršku do 50 odsto realizovane investicije.
Osim toga, nastavlja se sa mjerama za koje se pokazalo veliko interesovanje i ostvareni dobri rezultati u prošloj godini: nabavka stočnog fonda, nabavka poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme, podrška izgradnji bunara, uz novinu podrške u ozgradnji bistijerni u bezvodnim područjima.
Kroz projekat MIDAS II podržaće se formiranje otkupnih centara i obezbijediti podrška investicijama u ruralni turizam. Takođe, kroz projekat IFAD-a pokreće se razvoj klastera i uz sredstva iz nacionalnog budžeta, realizovaće se projekti razvoja ruralne infrastrukture.
Za svaku od pojedinačnih mjera pojašnjeno koje su to investicije koje su prihvatljive za podršku, kriterijume prihvatljivosti, potrebna dokumentaciju koju je potrebno dostaviti Ministarstvu i u kojim rokovima.
Najavljen je početak sprovođenja IPARD programa u Crnoj Gori i pojašnjeno da će u narednom periodu biti raspisan Javni poziv.
Kako je upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava osnovni uslov za korišćenje bilo koje od agrobudžetskih mjera, pozvani su poljoprivredni proizvođači koji to da sada nijesu učinili, da se upišu u isti.