Zimsko računanje vremena počinje svake godine posljednjeg vikenda u oktobru, kada se kazaljke sa tri časa pomjeraju na dva, omogućavajući dodatni sat sna.
S druge strane, ljetno računanje vremena prelazi se posljednje nedjelje u martu, kada se vrijeme pomjera jedan sat unaprijed. Ova praksa, koja uključuje dvostruko pomjeranje vremena godišnje, prvi put je uvedena u Njemačkoj 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata kao način štednje energije.
Zamisao o pomjeranju sata potekla je od Benjamina Franklina 1784. godine, koji je predložio ranije ustajanje kako bi se iskoristila dnevna svjetlost i smanjila potrošnja svijeća. Iako su mnoge zemlje, uključujući SAD i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu, broj država koje su koristile promjenu vremena smanjio se između dva svjetska rata. Međutim, ljetno računanje vremena ponovno je uvedeno nakon naftne krize 1970-ih s ciljem uštede energije.
U nekadašnjoj SFR Jugoslaviji ljetno računanje vremena uvedeno je 27. marta 1983. godine. Evropska unija je najavila planove za ukidanje sezonskog pomjeranja vremena, ali to se još nije realizovalo.