Roditeljsko ponašanje i porodični kontekst imaju značajan uticaj na delinkventno ponašanje mladih, posebno kod dječaka, pokazalo je istraživanje profesorice Tatjane Vujović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG).
Istraživanje, sprovedeno na uzorku od 178 mladih u dobi od 14 do 18 godina, uključilo je 136 dječaka i 42 djevojčice, a podaci su prikupljeni iz Centra za socijalni rad i Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici.
Nedostatak roditeljskog nadzora
Rezultati istraživanja pokazali su da je nedostatak roditeljskog nadzora značajan prediktor delinkventnog ponašanja kod dječaka, dok kod djevojčica nije imao isti uticaj.
“Dječaci su prijavljivali veći stepen nedovoljnog nadzora, što ukazuje na značaj roditeljske uključenosti u život djece. Osim toga, roditelji dječaka češće su pokazivali obrasce odbacivanja, ali i prezaštićivanja, što stvara složen odnos između zaštite i kontrole”, navodi se u istraživanju.
Zloupotreba alkohola i droga
Zloupotreba alkohola i droga kod roditelja pokazala se kao snažan faktor rizika za delinkventno ponašanje kod dječaka. Međutim, kod djevojčica ovi faktori nijesu imali značajan uticaj, što, prema istraživanju, ukazuje na rodne razlike u načinu na koji porodica oblikuje ponašanje mladih.
“Nivo obrazovanja roditelja i porodični prihodi nijesu imali značajan uticaj na delinkvenciju, što je u suprotnosti s nekim ranijim istraživanjima”, navodi se u izvještaju.
Rodne razlike i kompleksnost uticaja
Rodne razlike u nalazima istraživanja naglašavaju kompleksnost roditeljskog uticaja. Dječaci su češće doživljavali roditeljsko odbacivanje kroz kritiku, emocionalno distanciranje ili nedostatak podrške, što povećava osjećaj nesigurnosti i frustracije, vodeći ka delinkventnim ponašanjima. Istovremeno, roditelji su prema dječacima pokazivali viši nivo prezaštićivanja, što uključuje pretjeranu brigu i kontrolu, smanjujući osjećaj autonomije kod djece.
Kod djevojčica, roditeljsko odbacivanje, prezaštićivanje i nedostatak nadzora nijesu imali isti značajan efekat, što može ukazivati na to da su njihovi obrasci delinkventnog ponašanja više pod uticajem šireg društvenog i emocionalnog konteksta.
Preporuke za ciljane intervencije
Istraživanje naglašava potrebu za rodno specifičnim intervencijama i ciljanim programima podrške porodicama, posebno onima koje se suočavaju s problemima zloupotrebe supstanci.
“Intervencije bi trebalo da se fokusiraju na jačanje roditeljskih kompetencija kroz edukaciju o važnosti nadzora i emocionalne podrške, kao i na ranu identifikaciju porodica u riziku”, zaključuje se u istraživanju.
Maloljetnička delinkvencija u Crnoj Gori
Povod za istraživanje bio je zabrinjavajući recidivizam među mladim delinkventima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, a posebna pažnja posvećena je Crnoj Gori. Prema podacima iz 2021. godine, od 265 prijavljenih maloljetnih počinilaca, 103 su optužena, a 101 pravosnažno osuđen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu Family in Society, u izdanju Sage Journals, što dodatno potvrđuje značaj ove studije za širu naučnu i stručnu javnost.