Pravoslavni vjernici 14. januara obilježavaju praznik Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvažnijih svetitelja i teologa u istoriji hrišćanske crkve. Ovaj dan, poznat i kao Mali Božić ili Pravoslavna Nova godina, posvećen je ovom velikom svecu koji je ostavio neizbrisiv trag kroz svoje učenje, djela milosrđa i osnivanje prvih monaških zajednica.
Sveti Vasilije Veliki rođen je u 4. vijeku u Kapadokiji, u uglednoj i pobožnoj hrišćanskoj porodici. Bio je poznat po svojoj učenosti, mudrosti i posvećenosti vjeri. Kao episkop u Cezareji, posvetio se zaštiti siromašnih, bolesnih i nemoćnih, osnivajući mnogobrojne dobrotvorne ustanove i bolnice. Njegova liturgija, poznata kao Liturgija Svetog Vasilija Velikog, i danas se služi u pravoslavnim crkvama tokom određenih prazničnih dana.
Na ovaj dan, u crkvama širom pravoslavnog svijeta služe se liturgije posvećene Svetom Vasiliju, a vjernici se mole za mir, zdravlje i blagostanje. U mnogim domovima zadržan je običaj pripreme slavskog kolača i koljiva, dok se na trpezama nalaze tradicionalna jela.
Sveti Vasilije Veliki simbolizuje milosrđe, humanost i posvećenost bližnjima, podsjećajući nas na važnost ljubavi i dobrih djela u svakodnevnom životu. Ovaj praznik pruža priliku da se prisjetimo tih vrijednosti i nastavimo njegovati duh zajedništva i solidarnosti.
Neka nam ovaj dan bude nadahnuće za dobrotu, vjeru i uzajamno poštovanje, u skladu s učenjem Svetog Vasilija Velikog.