Praznici su period radosti, okupljanja i slavlja, ali nakon što se svjetla ugase i svakodnevne obaveze ponovo dođu u prvi plan, mnogi osjećaju izražen umor, iscrpljenost i manjak energije. Takozvani praznični umor postaje sve češća pojava, iako se o njemu rijetko govori.
Tokom praznika mijenja se uobičajeni ritam života. Kasni odlasci na spavanje, obilni obroci, povećana konzumacija slatkiša i alkohola, kao i česta druženja i putovanja, ostavljaju posljedice na organizam. Iako su praznici zamišljeni kao vrijeme odmora, tijelo i um često bivaju dodatno opterećeni.
Osim fizičkog, prisutan je i psihički zamor. Pritisak da se sve stigne – od kupovine poklona i pripreme obroka, do organizacije porodičnih okupljanja – kod mnogih izaziva stres i napetost. Kada se praznici završe, osjećaj iscrpljenosti postaje izraženiji, naročito pri povratku poslovnim i školskim obavezama.
Stručnjaci ističu da je upravo period nakon praznika ključan za oporavak. Postepeni povratak rutini, kvalitetan san, laganija ishrana i boravak na svježem vazduhu mogu značajno pomoći u vraćanju energije. Takođe, važno je dati sebi dozvolu za odmor, bez osjećaja krivice zbog smanjenog tempa.
Iz svega ovoga možemo zaključiti da je praznični umor prirodna reakcija organizma na promjene ritma i povećane aktivnosti tokom praznika. Umjesto da se od sebe odmah očekuje potpuna produktivnost, potrebno je oslušnuti sopstvene potrebe i obezbijediti vrijeme za oporavak. Tek tada praznici ispunjavaju svoju pravu svrhu – donose radost, ali i balans koji traje i nakon njihovog završetka.