mladi BeranaNovi radar na Vrsuti za veću bezbjednost vazdušnog saobraćaja

Nakon početka sprovođenja misije vazdušne odbrane, tehnička pretpostavka koju mora da zadovolji Crna Gora je radarsko osmatranje vazdušnog prostora, saopštio je vojni analitičar Aleksandar Radić i dodao da je uvođenje vojnog radara obaveza.

“Za sada će se koristiti podogorički terminalni radar srpsko-crnogorske agencije za kontrolu letenja (SMATSA). Sljedeći korak je uvođenje radara koji će SMATSA postaviti na položaju Vrsuta. To su prelazna rješenja do nabavke jednog radara za potrebe Vojske Crne Gore”, kazao je Radić Pobjedi.

On je objasnio kakva se procedura sprovodi u slučaju misije vazdušne odbrane.

“Radarska slika se preko crnogorskog Vazduhoplovnog operativnog centra (VOC) razmjenjuje sa Integrisanim sistemom protivvazdušne i protivraketne odbrane NATO, a odluke o angažovanju dežurnih snaga donosi Kombinovani vazduhoplovni operativni centar (CAOC) smješten u Španiji u bazi Torehon”, kazao je Radić.

On obavještava nacionalne operativne centre u Grčkoj ili Italiji da podignu presretače.

Vrijeme reagovanje lovaca F16 je pet minuta.

Radić je rekao da se identična procedura kao za Crnu Goru već primjenjuje sa Albanijom, čiji je vazdušni prostor takođe pod zaštitom italijanskih i grčkih lovaca, dok se Slovenija oslanjala na podršku Italije, a sada i Mađarske jer nema svoju lovačku avijaciju.

“Stav Slovenaca je da je to racionalno rješenje jer nema ambicija da nabavlja vlastitu tehniku za namjenske zadatke dežurstva u nadzoru i zaštiti vazdušnog prostora”, saopštio je Radić.

Govoreći o učestalosti situacija u kojima lovci moraju reagovati, Radić je napomenuo da se vrlo rijetko u praksi dešava da je potrebno da lovački avioni intervenišu.

“Važno je ipak da Crna Gora ima mehanizam angažovanja lovačkih aviona ‘za svaki slučaj’. Tragedija 11. septembra drastičan je primer što može da se dogodi, ali u praksi u našem regionu lovci rijetko polijeću na presretanje i obično su to, srećom, incidenti koji nijesu previše rizični, kao recimo, pojava nekog zalutalog aviona”, dodao je Radić.

Jedan primjer, kako je naveo, dogodio se u julu 2016. godine. Za izraelski putnički avion Boing 747, koji je letio preko centralne i jugoistične Evrope prema Bliskom istoku, stigla je dojava da je u njemu bomba u vrijeme dok je bio iznad Francuske.

“Avion su presreli švajcarski lovci F/A-18, kada je došao do Hrvatske podiginuta su dva MiG-21, zatim iznad Srbije jedan MiG-29. Pokazalo se da je uzbuna lažna, ali avijacija je radila svoj dio posla za svaki slučaj”, kazao je Radić.