Crna Gora nema podatke o broju siromašnih godinama, zbog čega postoji sumnja da su zvanični podaci o broju nezaposlenih i broju korisnika socijalne pomoći fingirani kako bi se pokazalo da Vlada uspješno radi, kazala je Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore, povodom Svjetskog dana siromaštva, prenosi portal cdm.me.
“Crna Gora je zadnje zvanične podatke koje govore o siromaštvu imala u 2013. godini. Smatramo da se situacija umnogome izmijenila i da je pored već prisutnog (evidentiranog) siromaštva (višečlanih porodica, jednoroditeljskih porodica, porodica čiji su članovi osobe sa invaliditetom, porodica čiji su članovi nezaposleni, raseljenih porodica, REA populacije,penzionera sa najnižim primanjima , tzv žrtve tranzicije) imamo i tzv “novo siromaštvo “ u Crnoj Gori, koje nije evidentirano i prepoznato kao ugrožena kategorija kojoj pomoć treba. Riječ je o mlađim osobama koje su zaposlene, ali imaju vrlo mala primanja i ne mogu samostalno živjeti”, kazala je Medojević.
Prema njenim riječim, stopa siromaštva raste kako obrazovanje opada i najvažnija strategija u smanjenju siromaštva jeste obrazovanje.
“Najsiromašniji su oni koji su najmanje obrazovani. Problem ranog napuštanja školovanja je ozbiljan indikator siromaštva.
Jasno je da su to djeca iz siromašnih porodica. Mogao bi se osmisliti sistem stipendiranja u kojem stipendije ne bi bile poklonjene nego bi stipendista imao obavezu da je vrati kada se zaposli. Uglavnom studiraju djeca roditelja sa visokim obrazovanjem, što govori u prilog tezi o reprodukciji siromaštva, a što takođe govori da je kod nas socijalna mobilnost zapravo vrlo slaba”, cijeni Medojević.
Dalje navodi da ako je četvoročlanoj porodici, prema proračunu statističara, potrebno 256 eura za hranu, prosta računica pokazuje da dnevno za ishranu potroše oko osam i nešto eura sto je malo više od dva evra po osobi.
“Najveće siromaštvo je tamo gde je nosilac domaćinstva nezaposlen. Crnoj Gori je stopa nezaposlenosti nešto iznad dvadest odsto. Zaposleno je oko sto pedeset hiljada ljudi. U Crnoj Gori je skoro 83.000 radnika primalo zaradu do 250 eura. Polovina njih prima minimalnu platu od 193 eura. U Crnoj Gori trećina zaposlenih neredovno prima plate. Najbrojniji su zaposleni u trgovini, a plata im je od 250 do 300 eura. Dvije trećine radnika prima zaradu ispod 500 eura, koliko zvanično iznosi prosječna plata, što dovodi u pitanje način obračuna prosječne zarade”, podsjeća Medojević.
Ovo su, ističe ona, zaista loši statistički podaci i primanja zaposlenih su daleko od zadovoljenja čak i revidirane potrošačke korpe.
“Da ne pominjemo one koji mjesecima ništa ne primaju kao i armiju nezaposlenih”, navodi Medojević.
Kako je dodala, najveći doprinos borbi protiv siromaštva daju rast zaposlenosti i ekonomski razvoj.
“Postoje direktne mjere pomoći siromašnima od kojih je novčana socijalna pomoć klasična vrsta sigurnosne mreže. Ako se gleda šire, i penzijski sistem i te kako sprečava siromaštvo. Moramo se pobrinuti da se poveća iznos minimalnih penzija jer one ne omogućavaju golo preživljavanje korisnika. I davanja, kao što je dječiji dodatak, utiču na smanjenje siromaštva tako da je neophodno da ga primaju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, bez izuzetka”, kazala je Medojević.
Jasno poručuje-moramo da se pobrinemo da naši ljudi ne žive u siromaštvu