Svake godine 31. maja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i njeni partneri obeležavaju Svjetski dan bez duvana, ističu zdravstvene i druge rizike koji se povezuju sa upotrebom duvana i zalažu se za djelotvorne politike kojima se smanjuje upotreba duvana.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bez duvana 2017 je „Duvan – pretnja razvoju“.
Kampanja treba da:
– dokaže pretnju koju duvanska industrija predstavlja u svim državama sveta za održivi razvoj za zdravlje i ekonomsko blagostanje njihovih građana;
– predloži mere koje država i javnost treba da preduzmu da bi poboljšali zdravlje i razvoj suočavajući se sa svetskom duvanskom krizom.
Ciljevi kampanje povodom Svjetskog dana bez duvana 2017. godine:
– isticanje povezanosti između upotrebe duvanskih proizvoda, kontrole duvana i održivog razvoja;
– podrška državama da kontrolu duvana uključe u svoje nacionalne odgovore na Agendu održivog razvoja do 2030. godine;
– podrška državama članicama i civilnom društvu da se bore protiv uplitanja duvanske industrije u političke procese, što zauzvrat dovodi do jačanja nacionalne politike u kontroli duvana;
– ohrabrivanje šireg učešća javnosti i njenih partnera u nacionalnim, regionalnim i globalnim naporima da se napišu i primene strategije i planovi razvoja i ostvare ciljevi kojima su prioritet aktivnosti na kontroli duvana;
– pokazati kako pojedinci mogu da doprinesu stvaranju održivog sveta bez duvanskog dima, bilo tako što su posvećeni tome da nikad ne koriste duvanske proizvode ili tako što što će se odreći ove navike.
Oko šest miliona ljudi svake godine umire zbog korišćenja duvana, a predviđa se da će ova brojka da naraste na više od osam miliona do 2030. godine ako se aktivnosti ne intenziviraju.
Duvan je pretnja za svaku osobu, bez obzira na pol, starost, rasu, kulturni ili obrazovni nivo. On dovodi do patnje, bolesti i smrti, osiromašuje porodice i nacionalne ekonomije.
Upotreba duvana ima ogromnu cijenu za nacionalnu ekonomiju zbog porasta troškova za zdravstvenu zaštitu i smanjenja produktivnosti rada. On pojačava nejednakost u zdravlju i pogoršava siromaštvo, jer najsiromašniji ljudi troše manje na osnovne potrebe kao što je hrana, obrazovanje i zdravstvena zaštita.
Oko 80 odsto svih prevremenih smrtnih ishoda zbog duvana nastaje u državama sa niskim i srednjim prihodom, koje se ionako suočavaju sa velikim problemima da dostignu svoje ciljeve razvoja.Pri gajenju duvana koristi se velika količina pesticida i vještačkih đubriva, koja mogu biti toksična i koja zagađuju snabdevanje vodom.
Svake godine, uzgajivači na 4,3 miliona hektara zemljišta gaje duvan, što dovodi da globalnog krčenja šume za 2 do 4 odsto. Pored toga, proizvodnja duvana dovodi do nastanka preko dva miliona tona čvrstog otpada.
Okvirna konvencija o kontroli duvana SZO daje smjernice za globalnu borbu protiv epidemije duvana. To je međunarodni ugovor koji je ratifikovalo 180 država (179 država i Evropska unija). Do danas, više od polovine svih država na svijetu, koje predstavljaju skoro 40 odsto svjetske populacije (2,8 milijardi ljudi), primjenilo je u najvećem obimu bar jednu od najisplativijih mjera Okvirne konvencije.
Sve veći broj država stvara zaštitni zid da se odbrani od uticaja duvanske industrije na državnu politiku kontrole duvana. Porastom poreza na cigarete u cijelom svijetu za jedan američki dolar moglo bi se sakupiti dodatnih 190 milijardi dolara za razvoj. Visoki porezi na duvan doprinose većem prilivu sredstva za državu, smanjuju potražnju za duvanom i daju značajan priliv prihoda za finansiranje aktivnosti koje doprinose razvoju.