Prema podacima Ambasade Njemačke, u Podgorici su ukupno 7.624 crnogorska državljanina, što je nešto više od jedan odsto populacije, zatražila azil u toj državi u periodu od 2014. do kraja novembra 2018. godine, prenosi Kolektiv.
Kako je za Dan saopšteno iz ambasade Njemačke, samo u prošloj godini, za 11 mjeseci, odobrene su 982 radne vize za crnogorske državljane u toj zapadnoevropskoj državi.
Broj podnijetih zahtjeva crnogorskih državljana za azil u SR Njemačkoj po godinama oscilira, pa je tako 2014. podnijeto 1.269 zahtjeva, 2015. je postavljen rekord od 3.635, dok ih je u 2016. bilo 1.630.
Tokom 2017. zabilježen je pad u broju zahtjeva i iznosio je 730, dok je za 11 mjeseci prošle godine 360 građana tražilo zaštitu Njemačke.
U ambasadi nijesu precizirali kolžo ljudi je dobilo azil. S obzirom na to da Crna Gora spada u države sigurnog porijekla, dobijanje azila za naše države je otežano.
“Broj odobrenih radnih viza za crnogorske državljanje u 2018. godini je 982”, kazali su u Ambasadi.
Iako su se krajem decembra pojavile informacije da je Njemačka promijenila zakon koji reguliše uslove za dobijanje radnih viza za državljane zemalja koje nijesu članice Evropske Unije, pa samim time i za crnogorske državljane, koji će omogućiti državljanima Crne Gore da odu u Njemačku, samostalno potraže poslodavca i tamo traže i dobiju radnu vizu, ako ispune uslove, to je nakon objave pojedinih portala demantovano, nastavlja Kolektiv.
“Informacije da na snagu treba da stupi novi zakon koji omogućava da se državljani zemalja koje nijesu članice Evropske unije u državama EU zapošljavaju pod istim uslovima kao državljani EU, nijesu tačne. Molimo da se na veb-stranici Veleposlanstva SR Njemačke informišete o uslovima i predviđenom vremenskom razdoblju čekanja za izdavanje radnih viza”, saopšteno je ranije iz Ambasade.
Prema upustvima Ambasade Njemačke, dugoročne, odnosno “nacionalne vize”, koje omogućavaju građanima da ostanu u Njemačkoj duže od 90 dana kako bi radili, učili ili se pridružili članu porodice izdaju se u roku od 90 dana, tokom kojih se može ući u tu državu.
Većina dugoročnih viza se, kako pojašnjavaju, kasnije može pretvoriti u boravišnu dozvolu. Dugoročna viza, takođe, omogućava putovanja u druge države članice Šengenskog područja maksimalno 90 dana u okviru svakih 180 dana.
Objašnjavaju da obrada nacionalne vize uključuje i provjere koje sprovodi uprava grada u kojem će lice koje traži vizu studirati, raditi ili živjeti, što utiče na dužinu obrade zahtjeva.
“Trebalo bi da počnete da pripremate vašu prijavu za nacionalnu vizu čim planirate dugoročni boravak u Njemačkoj. Postupak traje nekoliko mjeseci”, navodi se u uputstvima Ambasade, na čijem sajtu se nalazi i kompletan spisak potrebnih dokumenata za prijavu.
Njemačka ambasada u Podgorici će, kako kažu, pregledati prijavu i donijeti odluku o tome da li će neko lice dobiti vizu ili ne.
“U tom cilju, procijeniće da li aplikacija ispunjava zakonske zahtjeve. Obrada može potrajati do tri mjeseca. Nećemo odgovarati na pitanja o statusu vaše prijave tokom perioda obrade. Kontaktiraćemo vas čim obradimo vašu prijavu. Nakon toga, na pitanja se može odgovoriti samo ako ih je podnio podnosilac zahtjeva, njegov zakonski zastupnik ili druga osoba koju je podnosilac zahtjeva pismeno ovlastio”, preciziraju u Ambasadi, dodajući da se i nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje vize i pratećih dokumenata, od građanina može tražiti da podnese dodatna dokumenta jer lokalni nadležni organi u Njemačkoj odlučuju od slučaja do slučaja, zaključuje Kolektiv.