Nedavno objavljene podatke da je Crna Gora prvak po broju policajaca na 100 000 stanovnika u Institutu Alternativa komentarišu kao ‘’ništa novo’’. Istraživačica javnih politika iz te NVO Dina Bajramspahić ističe da je, pored svega, ipak akcenat na stručnosti kadra te da bi optimizacija javne uprave, koja je formalno u toku, trebalo da donese upravo kvalitet. Ona ističe da broj kriminalnih radnji konstantno opada, međutim i to da je sve više teških krivičnih djela, piše Fos media.
I dok je svjetski prosjek 300 policajaca na 100 000 stanovnika, kod nas taj odnos je 635 na 100 000.
Bajramspahić navodi da je IA na ovaj problem već upozoravala.
‘’To nisu novi podaci, to već znamo godinama, IA je isto objavljivao više puta. Međutim, do sada nisu preduzete nikakve aktivnosti po tom pitanju, iako je formalno u toku optimizacija javne uprave. Da li je optimizacija iole shvaćena ozbiljno od strane policije, znaćemo kada upute Vladi novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što će morati da bude uskoro, budući da je policija postala samostalan organ uprave’’, kazala je Bajramspahić.
Ona navodi da optimizacija nije cilj sama po sebi i ne treba da dovede samo do smanjenja troškova već, prije svega, da doprinese kvalitetu rada, budući da glomaznost i višak nekvalifikovanih kadrova negativno utiče na učinak.
‘’Dakle, ključan je, odnosno presudan, kvalitet zaposlenih u policiji, pa iako imamo ogroman broj policijskih službenika, policiji nedostaje stručnih i obučenih kadrova, sa specijalizovanim znanjima za suzbijanje organizovanog kriminala I drugih krivičnih djela. Iako su sa takvim stavom saglasni i iz Policije i MUP-a, i dalje se istrajava u tome da se zapošljavaju neiskusni kadrovi koji nisu završili čak ni Policijsku akademiju, što dugoročno utiče na kvalitet rada. Kao što smo takođe već objavljivali, u toku je brzi tromjesečni kurs za 60 srednjoškolaca, kako bi u perspektivi bili primljeni za rad u Policiji, iako takav kadar policiji nije neophodan, naprotiv. To je ulaganje iz budžeta suprotivno svim strateškim dokumentima koja je usvojila Vlada i obesmišljava postojanje Policijske akademije’’, kazala je Bajramspahić.
Dodaje da pitanje broja službenika i stanja bezbjednosti ipak treba posebno da se sagleda.
‘’Govoreći o broju službenika i stanju bezbjednosti, sasvim je treće pitanje da li je potrebno veće prisustvo policijskih službenika na ulicama i koja je veza između toga i bezbjednosne situacije’’, ocijenila je Bajramspahić.
Ona navodi da je prema posljednjim podacima uočljiva razlika između broja radnih mjesta u policiji u odnosu na njihovu popunjenost.
‘’Prema podacima koje je MUP dostavio Međuresornom random tijelu Vlade koje radi na optimizaciji broja zaposlenih u javnoj upravi, u policiji je sistematizovano 4596 radnih mjesta, od čega je po njihovom izvještavanju popunjeno 4139. Međutim, takođe je angažovano još 85+5 službenika na određeno. Kada se posmatra broj policijskih službenika, on se poredi sa brojem stanovnika i sa stopom kriminaliteta’’, kazala je Bajramspahić.
Žena skoro nema na vodećim pozicijama u policiji
Fos je ranije pisao i o broju žena i muškaraca u policiji, s posebnim osvrtom na vodeće pozicije. Prema statistici, žene na rukovodećim pozicijama u policiji procentualno su zastupljene 10 odsto.
‘’Procentualna zastupljenost žena u Upravi policije je 10 odsto, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova je 60 odsto. Statistika pokazuje da je svega 10 odsto žena među policijskim službenicima, što je značajno manji broj od evropskog prosjeka koji iznosi 30 odsto žena’’, navodi se u Strategiji upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije za period 2019 – 2024.
Na svim rukovodećim radnim mjestima, a ima ih ukupno 21, u Upravi policije su muškarci.
‘’Porodične obaveze (trudnoća, podizanje djece i sl.) jedan su od najčešćih razloga koji opredjeljuju takvu kadrovsku politiku. Potrebno je preduzimanje posebnih mjera, naročito tokom procesa planiranja ljudskih resursa, da bi se nejednaka zastupljenost žena i muškaraca u Upravi policije smanjila na odgovarajući nivo’’, navodi se u Strategiji.
Broj krivičnih djela duplo manji u odnosu na 2005, ali raste broj teških krivičnih djela
Ako uporedimo 2005. i 2016, Bajramspahić ističe da je gotovo prepolovljen broj krivičnih djela, međutim, ipak se povećava broj teških krivičnih djela.
‘’Broj krivičnih djela u Crnoj Gori je prema zvaničnoj statistici, u stalnom i to velikom, drastičnom padu, ali se struktura kriminaliteta mijenja, pa se povećava broj teških krivičnih dijela. Npr. ukupan broj krivičnih djela u 2005. bio je 9 579, dok je broj krivičnih djela u 2016. godini 4 821.To bukvalno znači da je prepolovljen kriminal u posljednjoj deceniji, odnosno da se “količina” i obim posla i Policije i Tužilaštva svake godine smanjuje. U Hrvatskoj je npr. u 2015. bilo 12 puta više krivičnih djela nego kod nas (59 233), a u Sloveniji, osam puta više, 2015: 40 759, kazala je Bajramspahić.
‘’Ako uporedimo podatke na svjetskom nivou, Crna Gora i tu prednjači po brojnosti’’, ističe Bajramspahić.
‘‘Prema analizi UN, svjetski prosjek je 300 policijskih službenika na 100 000 stanovnika, u Sloveniji je 380, u Hrvatskoj 477, u Crnoj Gori 677, što našu policiju karakteriše kao izuzetno brojnu. Zemlje Zapadne Evrope imaju i među 100-200 službenika na 100 000. Taj broj se na zapadu, naravno, djelimično nadomješćuje i tehnikom i novim tehnologijama i sa službenicima sa specijalizovanim znanjima za suzbijanje najsloženijih krivičnih djela’’, kazala je Bajramspahić.
Podsjetimo, prema podacima za 2016, objavljenim prije nekoliko dana, Crna Gora je vodeća zemlja po brojnosti policijskih službenika, čak i u odnosu na neke evropske zemlje.
Crna Gora je na prvom mjestu, sa 635 policajaca na 100 000 stanovnika među zemljama koje nisu u EU.
Na drugom mjestu je Srbija sa 596 policajaca na 100 000 stanovnika (podaci iz 2015. godine). U samom vrhu je i Makedonija sa 522 policajca na 100 000 stanovnika (2014. godina).
I u ostalim državama iz regije broj policajaca prelazi prosjek EU – u Hrvatskoj 490 (2015. godina), na Kosovu 439, BiH 436 (podaci iz 2012) i u Sloveniji 398 policajaca na 100 000 stanovnika.
U 2016, članice EU su ukupno imale 1,62 miliona policajaca – 3,4 posto manje nego 2009. godine. U prosjeku, na 100 000 stanovnika bilo je 318 policajaca.
Najmanje ih je u Finskoj (137 na 100 000) i na Islandu (194 na 100 000), a najviše na Kipru (573 na 100 000 stanovnika).
Bez saobraćajnih nezgoda