Muzejska zbirka u Beranama jedna je od nezaobilaznih sadržaja u kulturno-turističkoj ponudi tog grada. Arheološka jednografska postavka podijeljena u nekoliko cjelina, oslikava bogatstvo kulturno-istorijskog naslijeđa Polimskog kraja. Ono što se brižljivo čuva od zaborava i svjedoči o nekim minulim vremenima zanima mlade berance koji žele da saznaju nešto više o dalekoj prošlosti, o narodnom stvaralaštvu. Sve te dragocjenosti izložene su u Polimskom muzeju.
Gosti Polimskog muzeja bili su novinari radio-televizije Crne Gore koji su napravili prilog o muzeju. Prilog je objavljen na sajtu Polimskog muzeja.
”Muzej ima oko 10.000 muzejskih predmeta. Izložbena postavka sadrži, znači oni se sastoje iz tri odjeljenja, istorijsko, etnografsko i arheološko odjeljenje, a imamo oko desetak zbirki. I ono što će nam za neki budući period od ove godine biti prioritet je da one predmete koji već imamo čuvamo i da budu konzervirani i zaštićeni, jer veliki broj predmeta se nalazi u dosta lošem stanju tako da smo kroz sve neke planove našega da kažem i strategije i kroz strateški plan opštine Berane predvidjeli da ove godine recimo uložimo sredstva na etnografsku zbirku, gdje smo već dobili određeni dio novca za konzervavaciju nekog broja predmeta etnografske zbirke. Takođe mislim da ćemo dobiti određena sredstva za izradu replika narodnih nošnji, posebno onih djelova koji nama nedostaju i iz godine u godinu ćemo se truditi da jednu po jednu zbirku konzerviramo posebno one predmete koji su u najlošijem stanju”, kazala je Violeta Folić za RTCG.
Polimski muzej zalaže se za to da se ustanovi vrati nekadašnji regionalnih status. U međuvremenu se popisuju novi eksponati, uređuje zbirke i muzejski prostor koji dobija na atraktivnosti ali i funkcionalnosti.
“Uspjeli smo recimo do oformimo službu zaštite, da uvedemo video nadzor, samim tim smo muzej zaštitili i fizički i tehnički, znači što nam je negdje bila i zakonska obaveza. Takođe u ovom periodu, od 2014., uspjeli smo da napravimo muzejski “depoš”, što nam je bio negdje bio decenijski problem jer nijesmo muzejske predmete čuvali na pravi način”, dodaje Folić.
U Polimski muzej sa terena pristiže veliki broj arheoloških predmeta. Do nedavno nije bilo adekvatnih uslova za njihovu stručnu obradu. Kulturno istorijskog blago pronađeno sa nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta sada nalazi svoje mjesto u uređenoj muzejskoj radionici.
“U radionicu u kojoj se materijal sa terena obrađuje, uspjeli smo da uradimo video sajt, korkodove stalne muzejske postavke, lapidarijum smo oformili za predmete koji prije toga nijesu imali neki adekvatan smještaj i mnogo toga, na šta smo stvarno ponosni jer tu se jednostavno vidi napredak i neko naše ulaganje da kažem”, ističe ona.
Kroz muzijsku djelatnosti čuva se, prezentuje i njeguje tradicija, dopunjuju se i drugi sadržaji poput galerijske promocije umjetničkog stvaralaštva.
“Galerija godišnje ima veli broj dešavanja, to su prije svega izložbe, kako naše tematske i muzejske, tako i izložbe umjetničkih djela, gostojuće i one na kojima smo mi organizatori, književne večeri i slično. I mogu reći da je ova zgrada Doma trezvenosti, kada je osnovana, bila centar kulutnog dešavanja života grada Berana. Mislim da i danas pored Centra za kulturu Berane to je svakako”, rekla je Folić.
Vrijedno kulturno, istorijsko i duhovno naslijeđe objedinjeno je u Polimskom muzeju koji decenijama promoviše potencijale kako Beranskog, tako i susjednih krajeva. Povezujući opštine Polimja ta ustanova širi mrežu efikasne saradnje ukazujući i na obrazovni značaj. Zato se mogu pohvaliti velikim broj posjetilaca među kojima je najviše djece školskog uzrasta.
Zaštita, očuvanje i prezentacija vrijednog kulturno-arheološkog naslijeđa osnovna je nit koja je povezala beranski Polimski muzej sa partnerima iz Albanije. Zajednički cilj je da se kroz promociju lokalno-istorijskog bogatstva objedine postojeći etno sadržaji.
“Naziv projekta je “Očuvanje kulturnog pejzaža prekograničnog područja Crna Gora-Albanija” i kroz ovaj projekat ćemo pokušati da sve ono što je tradicionalno kod nas evidentiramo i da pokušamo da u buduće gradimo moderne dizajne sa elementima tradicionalne arhitekture”, kaže Folić.
Kulturološka ruta obuhvata pet opština sa sjevera. Studija zaštite tradicionalnog nasljeđa u Beranama, Andrijevici, Plavu, Gusinju i Petnjici već je završena i javnosti će biti prikazane rekonstruisane autentične građevine iz tih krajeva.
“Znači tu imamo kako je izgledala ta tradicionalna Vasojevićka kuća, kako su izgledale kule, pomoćni objekti, vodenice, bunari i slično. Kroz ovaj projekat uspjećemo da pet sela, gdje je već zaživio etno turizam, da obnovimo sa tim elementima tradicionalno, da zažive ti neki stari mlinovi, vodenice, bunari, da sva ta sela ukrasimo sa elementima, sa fasadama, ogradama, da otvorimo takođe dvije etno sobe, odnosno po jednu sobu za nekoliko sela, gdje još uvijek nijesmo precizirali koja će da budu” dodaje ona.
Predstavljanje arhitektonskog naslijeđa Berana i susjednih opština koncipirano je vrijednim projektom prekogranične saradnje Polimskog muzeja sa partnerima iz Albanije.
“Polimski muzej je, kao što ste već i navikli od nas, veoma aktivan mogu reći na polju svih djelatnosti kojima se bavimo. Svakako djelatnost da kažem po kojoj smo prepoznatljivi to su arheološka i konzervatorska istraživanja. Već nekoliko godina unazad Polimski muzej realizuje ove programe za koje sredstva dobijamo od Ministarstva kulture Crne Gore i koje smo za sada uglavnom realizovali na pravi način, što nam je i negdje bila i preporuka i osnov da bi od 2018. godine dobili projekte koji se finansiraju iz Evropskih fondova, tako da smo u pozivu Albanija-Crna Gora dobili dva velika projekta, tu smo vodeći aplikant sa strane Crne Gore, dok nam je partner Regionalna razvojna agencija iz Berana. Dvije godine traje projekat, vrijedan je oko 400.000 eura”, objašnjava Folić.
Značajni spomenici kulture Polimskog kraja koji su obuhvaćeni projektom “Očuvanje kulturnog pejzaža prekograničnog područja Crne Gore i Albanije” promovisaće kukturno naslijeđe kao značajan potencijal. Istovremeno se u saradnji sa eparhijom Budimljansko-Nikšičkom, kroz još jedan projekat, valorizuje arheološka baština Beranskog područja.
“Eparhija je vodeći aplikant, dok je Polimski muzej partner na ovom projektu sa strane Crne Gore. Takođe veoma vrijedan projekat, oko 450.000 eura vrijednost projekta, za obije strane, ukupna je suma 450.000 eura i tu ćemo jedan lokalitet u opštini Berane arheološki istražiti, zatim konzervirati sve te ostatke i staviti u funkciju turista, u potpunosti ga valorizovati”, zaključuje Folić.
Polimski muzej iz Berana jedini u sjevernoj regiji realizuje projekte vezane za arheologiju i konzervaciju. Namjera je da se dragocjena lokalna, kulturna i istorijska baština objedini i obogati kako arheološkim, tako i arhitektonskim etno sadržajima. Uključujući se u projekte kojima žele da sačuvaju i prezentuju potencijal iz prošlosti, Polimski muzej potvrđuje da su efikasnim radom i saradnjom uspjeli da te svoje težnje pretvore u stvarnost.