Šumsko voće štiti od posljedica pušenja, stresa i nezdrave prehrane, ali bolje je jesti svježe i neprerađeno jer ga je u jogurtima i tako premalo. Većina kupovnih jogurta sadrži dnevnu preporuku šećera.
Jogurt se proizvodi fermentacijom mlijeka uz pomoć jogurtnih kultura, a to su pripravci bakterija Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Te bakterije mliječni šećer (laktozu) pretvaraju u mliječnu kisjelinu, koja je zaslužna za karakterističnu konzistenciju i ukus jogurta.
Dio populacije čiji probavni sistem teže podnosi mlijeko, s jogurtom će imati manje problema jer je u njemu udio laktoze manji nego u mlijeku.
Jogurt se dobija od pasterizovanih mlijeka s različitim udjelima mliječne masti. Pasterizacija je postupak kojim se visokim temperaturama u trajanju do petnaest minuta uništavaju mikroorganizmi u mlijeku, i aktiviraju enzimi. Pasterizacijom se gubi i dio vitamina iz mlijeka, ali fermentacijom mlijeka i djelovanjem jogurtnih kultutra dio vitamina grupe B se “nadoknadi”.
Djeci se preporučuje davati punomasne mliječne proizvode, a odrasli bi trebali pripaziti i birati one s manje masti, jer mlijeko i jogurt sadrže većinom zasićene masne kisjeline čija prekomjerna upotreba podiže nivo holesterola u krvi, što može izazvati bolesti srca i krvnih sudova.
Osim mlijeka, analizirani jogurti sadrže i voćne dodatke. Ovoga puta riječ je o šumskom voću, malinama, kupinama, jagodama i borovnicama. Šumsko voće bogato je antioksidansima. Oni će organizam zaštititi od slobodnih radikala, koji nastaju usljed pušenja, stresa, nezdrave prehrane. Ipak, u ovim jogurtima malo je voća koje bismo svakako trebali konzumirati kao svježe, neprerađeno. S druge strane, voćni jogurti obično obiluju šećerom, prosječno imaju 3,95 puta više šećera nego voća, čak i po tri kašičice šećera na 100 grama jogurta.
Kako su pakovanja između 150 i 250 grama, konzumacijom jednog voćnog jogurta možemo unijeti više od šest kašičica šećera, što je gotovo čitav preporučeni dnevni unos. Previše šećera izaziva zubni karijes, debljinu i šećernu bolest. Kako bi dobili “voćni” ukus i izgled, jogurtima dodaju arome i boje.