Poslednjih godina pitanjem Romskog identiteta sve više se bavi naučna i stručna javnost, ojačavaju se pokreti i organizacije kako bi se sačuvao kulturno istorijski razvoj i pokušala sačuvati njihova tradicija.
Malo toga je poznato o porijeklu i životu Roma, sve do XVIII-XIX vijeka nije bilo ozbiljih naučnih radova koji bi se bavili njihovim dolaskom na prostor Evrope, prenosi Radio Berane.
Pojam „Rom“ na jeziku Manuša znači „pravi čovjek“, a oko Roma i nihovog načina života i na našim prostorima uvijek je oblak misterije, jer je vrlo malo konkretnih podataka na koje bi se mogli pozvati.
Veliki broj Roma nije upisan u knjige državljana, a prema poslednjem popisu u Crnoj Gori kao Rom izjasnilo se oko 3 hiljade osoba, dok prema nekim podacima iz civilnog sektora taj broj je veći , i kreće se oko19 hiljada. U Beranama prema procjenama živi oko 900 osoba pripadnika RE populacije, koji su uglavnom smješteni u naseljima River sajd i Talum.
Romski aktivista Mehmet Beriša, lookalni kordinator u NVO Mladi Romi kaže da je romska tradicija i kultura izuzetno bogata i raznovrsna, te da je protkana raznim uticajima naroda sa kojima dijele životni prostor.
“Ono što najbolje čuva romsku tradiciju je jezik, jer nema puno pisanih podataka na koje bi se mogli osloniti. Običaji i kultura se prenose usmenim putem , a protkani su uticajima drugih naroda sa kojima žive “, dodao je on.
Posebno važno mjesto u njihovoj kulturi zauzima porodica, i to proširena patrijarhalna porodica u kojoj glavnu riječ ima najstariji muški član.
“Romi veoma mladi ulaze u brak. Mlade u prosjeku imaju između 15 i 20 godina, a nevinost je ključan faktor njihove udaje. Oko udaje mlade je vezano puno kontorveze, ali posljednje vrijeme stvari se mijenjaju na bolje” objašnjava Beriša.
Upravo veliki broj tadicija i običaja i njihovo međusobno prepletanje čini da opšti identitet jedne države bude bogatiji i plodniji. Romska kultura predstavlja integralni dio crnogorskog identiteta, pa je neophodno ulaganje dodatnih napora u njeno očuvanje.