Balkan je poluostrvo gdje se u roditeljskim domovima živi najduže.
Crnogorci porodične domove u prosjeku napuštaju sa 33 godine, Hrvati sa 32. Nakon njih slijede Slovaci i Italijani, koji se osamostaljuju sa 31, dok se Grci i Španci, dvije države Evropske unije koje su u ekonomskoj krizi, osamostaljuju sa 30 godina, prenose Vijesti.me.
To su podaci Eurostata, a zašto se teško odvojiti od roditeljskog hljeba, Crnogorci različito odgovaraju, ali kao dominantan faktor ističu lošu ekonomsku situaciju.
Eurostatovo istrazivanje pokazuje da je primjetan i trend da mladi u južnijim zemljama Evrope ostaju duže kod roditelja, pa su Hrvatska, Italija, Grčka i Španija u vrhu liste.
Na dnu je sjever kontinenta, a s najmanje godina dom napuštaju Šveđani i Danci.
Psiholog Radoje Cerović pored ekonomskih problema kao bitan faktor vidi i uticaj sredine i običaj da muška djeca što duže ostanu sa roditeljima kako bi proces osamostaljivanja odložili.
”Postoji jedan, da kažem tako, kulturni aspekt ili pedagoška tradicija, implicitna pedagoška tradicija koja postoji u Crnoj Gori, u kojoj se muška djeca čuvaju od svake forme frustracije, od svake forme izlaganja stresu, od svake forme izazova koji bi mogao da rezultira pobjedom ili porazom to se zbog nečega implicitno smatra opasnim. Prevelika zaštićenost rezultira jednom stagnacijom, stagnacijom jedno evutativnog procesa”, navodi Cerović.
Cerović naglašava i da je odlazak djece iz porodice jedan od ključnih trenutaka odrastanja i upravo tada dolazi do problema mentalnog tipa. Kao vaznu razliku istice kulturološku.
Ako imamo na umu socijalne markere odraslosti – završeno obrazovanje, napuštanje roditeljskog doma, zaposlenje, stupanje u brak i finansijsku nazavosnost – istraživanje pokazuje da čak 46 odsto mladih starosti od 19 i 25 godina nema nijedan atribut odraslosti i da skoro svaka deseta mlada osoba od 26 do 35 godina nema nijednu takvu karakteristiku. U državama Evropske unije mladi sa roditeljima prosječno žive 26 godina.
U deset crnogorskih gradova prošle godine zabilježeno je 89 slučajeva nasilja nad starim osobama, a mahom su počinioci članovi najbliže porodice, pokazuju podaci centara za socijalni rad u Podgorici, Herceg Novom, Ulcinju, Baru, Plavu, Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Beranama i Bijelom Polju, prenosi RTCG.
Kakva je statistika na nivou države nije poznato, jer u resornom Ministarstvu rada i socijalnog staranja nemaju podatke. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad za Pobjedu kažu da su u 2017. dobili 50 prijava, a najstarija žrtva bila je baka od 82 godine.
“Zabilježili smo sve vrste nasilja fizičko, psihičko i ekonomsko. Posljednje dvije vrste su teško dokazive, a stari često nijesu ni svjesni da je to što trpe nasilje. Stoga je, jedna od osnovnih uloga naše Službe u radu sa starima koji su žrtve nasilja, informisanje o vrstama nasilja, kao i pravima žrtava i mogućnostima prevencije budućih rizičnih situacija”, kazali su iz ove ustanove.
Oni ističu da je problem u radu sa ovom populacijom taj što se stari često stide da prijave probleme u svojoj porodici, pa i kad se izađe na teren po anonimnoj prijavi, oni negiraju da postoje problemi, jer misle da je to sramota.
“Nekada je potrebno više kontakata da bi stekli povjerenje i prihvatili ponuđenu pomoć. Često nijesu informisani da je to što se u njihovoj porodici dešava u stvari nasilje, te smatraju da su kao supružnici ili roditelji dužni da sve to trpe”, ističu u podgoričkom centru za socijalni rad. Poseban problem, prema njhovim riječima, predstavljaju nasilnici koji su psihički bolesnici i zavisnici od alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Prema njuhovim riječima postoje slučajevi nasilja u porodici gdje je povod sukoba podjela imovine. Stara lica nekad budu prevarena od bližih srodnika kad svu svoju imovinu prepišu djeci ili srodnicima, a onda sami budu zanemareni ili potpuno nezbrinuti.
Objašnjavaju da je pocedura da Centar pozove žrtvu na razgovor, nakon čega se procjenjuju dalje potrebe u konkretnom slučaju. Sem savjetodavno-terapijskog rada, upućuju se na ostvarivanje određenih prava iz oblasti socijalne zaštite.
Tako da uz adekvatnu dokumentaciju neki korisnici ostvaruju prava na materijalno obezbjeđenje ili pak dodatak za njegu i pomoć. Ukoliko izraze slobodnu volju da žele da budu smješteni u dom za stare, Služba za odrasla i stara lica realizuje taj smještaj.
I u ostalim gradovima ista je procedura, a prema evidenciji, počinioci nasilja su najčešće sin/kćerka, unuk, snaja…
Iz beranskog Centra za socijalni rad kazali su da je u tom gradu lani zabilježeno osam slučajeva nasilja, a najstarija žrtva imala je 85 godina. U svim registrovanim slučajevima nasilja nad starima nasilnici su bili njihova djeca.
Djeca su svoje stare roditelje zlostavljala i u tri slučaja u Bijelom Polju, a najstarija žrtva imala je 81. godinu. U toku 2017. godine u Centru za socijalni rad Mojkovac registrovano je 11 slučajeva nasilja nad starim licima, a u područnoj jedinici Kolašin dva.
Iz Centra za socijalni rad Plav i Gusinje kažu da su u 2017. evidentirali jedan slučaj nasilja gdje je sin zlostavljao majku koja ima 79 godina.
U hercegnovskom centru za socijalni rad u 2017. evidentirano je 11 slučajeva nasilja nad starima, a najstarija osoba koja je bila žrtva imala je 82 godine. U Ulcinju su zabilježena dva slučaja, a u Baru sedam.