Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije služio je u sedmu nedjelju po Vaskrsu – Nedjelju Svetih Otaca I Vaseljenskog sabora, 9. juna 2019, Svetu Arhijerejsku Liturgiju u manastiru Đurđevi Stupovi.
Nedjelja Svetih Otaca Prvog vaseljenskog sabora proslavljena u Đurđevim Stupovima
Sasluživalo je sveštenstvo beranskog namjesništva i monaštvo Manastira uz molitveno učešće vjernog naroda.
Sabrane je riječima arhipastirske besjede poučavao Preosvećeni Episkop Joanikije, govoreći o Hristovim javljanjima poslije Vaskrsenja, koja su bila potrebna Svetim učenicima i apostolima za usavršavanje i utjehu.
„NJegova javljanja su usavršavala Svete učenike i apostole Hristove, koji su uzrastali duhovno za Četrdeset dana, jačali i uvjeravali se u istinitost onoga što im je govorio. Istovremeno Gospod je iscijelio njihovu ranu i tugu, jer su pod Krstom, kada su gledali Hrista raspetog, doživjeli traumu da je ušao strah u srca njihova, razbježali su se, iako su prethodno vjerovali, ali, odjednom su se pokolebali i pokazali svu slabost svoje prirode, osim Svetog Jovana Bogoslova, koji je ostao ispod krsta Hristovog sa Presvetom Bogorodicom i nekoliko žena Mironosica“, kazao je Vladika budimljansko-nikšićki.
U vrijeme do Vaznesenja, dodao je Vladika, Gospod ih je izobilno utješio, osnažio i navikao da je On, već, u nekom drugom, novom svijetu, izvan ljudskih mjerila vremena i prostora.
„U četrdeseti dan vidjeli su Ga kako se vaznosi ne Nebo, nije to samo ovo vidljivo nebo, nego je to onaj beskonačni prostor. Time je Gospod potvrdio da je sveprisutan svuda i na svakom mjestu. Vaznio se u tijelu, a to je isto ono tijelo koje je na krstu stradalo, koje je pobjedilo smrt da svi mi, koji vjerujemo u Hrista i sa NJim se sjedinjujemo kroz Svete Tajne, postajemo sudionici NJegove slave, NJegovog života, NJegove besmrtnosti i NJegovog vaznesenja. On se vaznio sa ljudskom prirodom, ljudska priroda je vaznijeta na Nebu, pobijedila vrijeme i prostor i silu zemljine teže i proslavljena sa desne strane Boga i Oca“, besjedio je NJegovo Preosveštenstvo.
On je kazao da je nedjelja poslije Vaznesenja Hristovog u znaku ovog velikog praznika, a naša Crkva danas, takođe, proslavlja i Svete Oce Prvog vaseljenskog sabora.
„Sveti Sabor se 325. sastao da osudi lažna učenja, među njima Arijevo učenje, a Arije je, zapravo, drugi Juda, izdajnik koji je hulio na Hrista, pa su se Sveti Oci sastali u Nikeji i utvrdili svetu vjeru pravoslavnu. Simvol vjere, osim malog dodatka, koji je dodat na II vaseljenskom saboru, je nikejski Simvol vjere. Drugi sabor je dodao onaj član, malo ga proširio o Duhu Svetom“.
„Danas proslavljamo Svete Oce, među njima je Sveti Nikolaj Čudotvorac, Sveti Atanasije Veliki i veliko je današnje slavlje Svetih 318 Nikejskih Otaca. Naši preci su znali za to, pa su se kleli: Tako mi trista i osamnaest Svetih Otaca Nikejskih. Pojedini hramovi, recimo u Slavoniji su posvećeni, upravo, ovom prazniku. Imamo, od mjesta do mjesta različite običaje i svi oni, ako su hrišćanski svjedoče o bogatstvu pravoslavlja“, besjedio je Episkop Joanikije.