U okviru 12. festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”, sinoć je u Centru za kulturu Petnjica održana tribina “Ostati ili otići,” u okviru koje se ragovaralo o ekonomskim migracijama, jednim od izazova crnogorskog društva. Na tribini su govorili prof.dr Gordana Đurović, profesorica Ekonomskog fakulteta, Boris Raonić ispred NVO Građanska alijansa, prof. Dr Jahja Ferhatović sa Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, a raspravu je kordinirao dr Adnan Prekić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, piše rtcg.me.
Festival priče već dvanaest godina pokreće pored kulturoloških i društvene teme, ne samo prema Petnjici već i prema Crnoj Gori, otvarajući nove teme u smislu bogaćenja i razvoja kraja. Sa tim ciljem je organizovan i festival pod motom “Ostati ili otići” , istakao je urednik festivala Mirsad Rastoder. On je podsjetio da moramo konačno da razgovaramo o tome kako zadržati ljude koji su još uvijek na ovim prostorima i koji žele da ovdje stvaraju svoju budućnost i perspektivu, a ne da razmišljaju samo o odlasku.
Poseban fokus tribine bio je na samom fenomenu migracije, posljedicama globalizacije i ekonomske zaostalosti na tim prostorima. Razgovaralo se i o uticaju migracija na očuvanje kulturnog, jezičkog i nacionalnog identiteta, i povezaosti migracija sa modernim doživljajem identiteta.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović ocijenila je da je tema razgovora “Ostati ili otići” svakako provokativna tema, u kojoj je glavni fokus na ekonomskim migracijama iz ugla onih koji odlaze i onih koji ostaju vezani za svoj zavičaj, te ugla zemlje koja treba da vodi snažniju investicionu razvojnu i socijalnu politiku, kako bi se ti tokovi umrežili. Ona je potom govorila o ekonomskim migracijama iz ugla dešavanja u EU.
“Šta su doživjele druge zemlje koje su prolazile kroz slične faze koje sada Crna Gora prolazi. Znači, ići prema EU ali ne zaboraviti svoju zemlju, ne zaboraviti njenu ekonomiju, jezik , kulturu ,običaje, i kako opet napraviti jače veze sa razvijenim svijetom”, kazala je Đurović
“Mislim da država Crna Gora počinje sve snažnije i sve jasnije da šalje poruke sa jednom snažnom ekonomskom notom. To su uglavnom razvojni projekti Investiciono razvojnog fonda , Zavoda za zapošljavanja, ministarstava poljoprivrede i ekonomije. Treba ohrabriti ljude da krenu prema tim razvojnim predlozima i da nađu sebe u onoj vrsti podrške koju država Crna Gora može da ponudi. Ekonomska egzistencija ekonomsko dostojanstvo ohrabruje svako drugo i spaja ideje u razvojne projekte, a kada ekonomija ide boje onda ima prostora i za sve druge segmente koji obogate ljuski život I unapređuju kvalitet njegovog življenja”, kazala je Đurović.
Jahja Ferhatović sa Univeruzitet u Novom Pazaru smatra da suština nije u tome da li odlazimo ili ostajemo, već u vraćanju, “u stalnom vraćanju na ove prostore, ovim lijepim planinama , izvorima koju metaforički pojašnjava najbolje bihorski pisac Ćamil Sijarić u svom kultnom romanu Bihorci, kroz lik Zemka, čovjeka sa ovih prostora koji bi da ode, ali i ne bi da ode odavde”.
“Po meni je suština cijelog našeg bivstovanja na ovim prostorima u tim povratcima, jer umjetnici, intelektualci, književnici sa ovih prostora koji su pripadali beogradskom kulturnom krugu ili sarajevskom, pa onda podgoričkom pa i zagrebačkom itd, kroz cijelu njihovu književnost vide fenomen povratka u zavičaj. I to je nešto što je ključno, to je usud naroda sa ovih prostora. Često čujemo od onih koji su došli na odmor u svoj zavičaj da je lijepo doći a da je muka otići što mnogo govori”, kazao je Ferhatović.
Za Borisa Raonića iz Građanske alijanse ne postoji dilema ostati ili otići. Po njemu, na prostoru Bihora i Opštine Petnjica i većine opština na sjeveru ta odluka je donešena.
“To možemo pokazati kroz precizne cifre, broj učenika danas u odnosu na osamdesete je šest puta manji. Prosječne plate su najniže u ovoj opštini, izlaznost na izborima je najmanja ovdje i opštini Gusinje i sve to jasno pokazuje da je narod već otišao”, saopštio je Raonić.
On je istakao da je namjera učesnika rasprave upućivanje, možda i konačnog, vapaja državi da se učini nešto konkretno da se pređe sa retorike na neke konkretne akcije, i to ne bilo kakve, već one koje mogu da spasu ovaj prostor, jer, nažalost, tendesncije su, vidimo, katastrofalne i ukoliko država ne uradi nešto u skorijem periodu, brzo će ne samo Opština Petnjica, Bihor i okolne opštine već kompletan sjever biti u dramatičnoj situaciji.
“Zato apelujemo na Vladu da uradi mnogo više konkretng i tu nema izmišljanja tople vode, jer imamo modele u Poljskoj i Norveškoj, te brojnoim zemljama koje su imale slične robleme i koje su kroz konkretne akcije regionalnog razvoja uspjele da se izbore sa ovim problemom”, podsjetio je Raonić.
Foto: RTCG