Kao i u drugim opštinama u kojima žive pravoslavni vjernici, obilježavanje porodične ili krsne slave i u Beranama, predstavlja jedan od najvažnijih i najsvečanijih događaja. Proslava slave je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju.
Slavljenje sveca zaštitnika porodice jedinstven je religijski običaj pravoslavaca. Slavljenjem slave porodica poštuje ne samo svog sveca i Crkvu, već i svoje pretke i sebe samu. Mnoge porodice u Beranama slavlje započinju noć uoči slave, i nastavljaju sjutra, na dan Slave. Slavska trpeza je prebogata, a domaćini se za ovu priliku potrude da bude što raznovrsnija i raskošnija.
Svetitelj koga slavimo je naš zaštitnik i molitvenik pred Bogom. On nevidljivo čuva i pomaže u svim našim životnim teškoćama. Važno je da krsnu slavu proslavimo onako kako nam je sveta Crkva propisala i kako nam je od naših starih ostalo. Slava se prenosi sa oca na sina kada sin zasnuje svoju porodicu i ode iz očeve kuće. Te, prve godine, sin dolazi kod oca na slavu. Tom prilikom, otac predaje u desnoj ruci četvrtinu slavskog kolača i čestitaju jedan drugom slavu. Sin nosi dio kolača svojoj kući i dijeli ga sa svojom porodicom. Sledeće godine sin samostalno slavi slavu.
Slava se slavi tri dana. Prvog dana je povečerje ili zvano dizanje slave. Tada se okupi porodica, eventualno kumovi i najbliža rodbina, a mnogi sami prerežu slavski kolač.
Na nekoliko dana pred slavu zovemo našeg sveštenika da nam osvešta vodicu i zapaljenim tamjanom okadi dom od zlih duhova i s radošću se iščekuju slavski dani tokom kojih se dočekuju, služe i ispraćaju gosti, rodbina, prijatelji i kumovi. Tom osvještanom vodicom kasnije se i zamijesi slavski hleb – kolač.
Za tu priliku treba da pripremimo posudu sa vodom, buket bosiljka, manju svijeću, kadionicu sa žarom, tamjan, slavsku ikonu (koju postavljamo na istočnoj strani) i spisak ukućana.
Prilikom osvećenja vodice, sveštenik čita molitve za napredak svih ukućana, kao i za pokoj duša naših umrlih srodnika. Po osvećenju, otpijamo od slavske vodice, a sa ostatkom spremamo slavski kolač i kuvamo slavsko žito.
Neke slave su posne pa je vrlo važno da trpeza bude u skladu sa danom u koji slava padne. Ako slava pada u post ili ako se mrsna slava padne te godine u srijedu ili petak, obavezno se sprema posna trpeza.
Na dan pred slavu mijesi se slavski kolač od pšeničnog brašna, kvasca i soli. Taj hleb prestavlja Hrista Gospoda koji se zove Hleb Života.
Kada dođu gosti posle čestitanja prekrste se i posluže slavskim žitom. Po starom običaju, domaćin ne sijeda za trpezu iz poštovanja prema svetitelju koji mu je toga dana glavni gost.
loading…