Odlučno prijavljivanje i efikasno procesuiranje ključni su koraci za uspješan odgovor društva prema nasilju u porodici i nasilju nad ženama, koji su prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutni u Crnoj Gori, saopšteno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, prenosi RTCG.
Još jedan 25. novembar, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dočekujemo u saznanju da više od trećine žena svijeta tokom života doživi neki od oblika nasilja, da 650 miliona djevojčica stupi u brak prije punoljetstva, od čega svaka treća prije petnaeste godine, kao i da su u 71% otkrivenih zločina trgovine ljudima žrtve žene i djevojčice.
“O ovoj pojavi bilo je teško govoriti u patrijarhalnom, konzervativnom društvu kakvo je crnogorsko, pa je prema njenim uzrocima i posljedicama izostajala sistemska i djelotvorna podrška i zaštita. Međutim, primarno zahvaljujući aktivistkinjama civilnog sektora i činjenici da se sa ove društvene pojave skida veo tajnosti, kojim je istina skrivana kao način očuvanja časti i unutrašnjeg poretka svake porodice, nasilje u porodici i nasilje nad ženama sada je osvijetljeno sa više aspekata”, navodi se u saopštenju.
Kao pojava sve više postaje vidljiva i neskrivena, što je primarni uslov da se protiv nje može boriti na efikasan način. Ali to nije dovoljno kada se ima u vidu iskustvo koje govori da je prijavljen samo svaki peti slučaj nasilja. Ovo dobija na značaju kada je kroz sociološka istraživanja iskustveno potvrđeno da se svaka druga žena u Crnoj Gori suočava sa nekim vidom nasilja (fizičkog, psihičkog, ekonomskog).
“Čak i da zanemarimo ovaj iskustveni podatak, ostaju ozbiljni indikatori o broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva nasilja kod policije i sudova (naročito prekršajnih), koji opominju. Kod sudova za prekršaje u toku jedne kalendarske godine procesuira se skoro dvije hiljade akata nasilja, dok se u ovim statističkim okvirima kreće i broj slučajeva registrovan kod Uprave policije. U prvoj polovini 2019.godine došlo je do značajnog povećanja broja predmeta u radu (1.759) u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu (2018. je u istom periodu bilo 1.117 predmeta u radu). Znatno su manje brojke kada je u pitanju sudstvo i tužilaštvo, ali to ničim ne umanjuje stepen opasnosti uočene pojave. Naprotiv, reklo bi se da dovodi u pitanje odlučan odgovor, odnosno djelotvornu i odvraćajuću reakciju tužilaštva i sudova”, navodi se u saopštenju.
U vremenu kada se žrtva evidentno okreće prema pravosuđu, institucija Zaštitnika ima dvije važne poruke za stručnu i opštu javnost.
“Prvo, proces reforme i implementacije međunarodnih standarda donio je novine u zakonu i postupanju, ali to ne može zaokružiti međunarodnu i unutrašnju obavezu da se sistem kompletira materijalizacijom pravde kroz otkrivanje i kažnjavanje počinilaca ovih nasilnih akata. I drugo, ove reforme nužno prati promjena i/ili jačanje društvene svijesti o nasilju, ne samo u funkciji eliminacije pojave, nego i kao način sprječavanja devastirajućih posljedica koje takvo nasilja ima – primarno na porodicu, ali i na cijelo društvo. Zato je veoma važno da svako ko je u saznanju, reaguje savjesno i prijavi slučajeve porodičnog nasilja u svom okruženju. O nasilju nad ženama i nasilju u porodici ne smijemo ćutati, već se protiv njega moramo odlučno boriti na svim nivoima”, zaključuje se u saopštenju ombudsmana.
Foto: RTCG