U Crnoj Gori su u 2018. godini registrovana 33 slučaja virusnog hepatitisa B, a iz Instituta za javno zdravlje je CdM-u saopšteno da prijavljivanje hepatitisa B, kao i ostalih polno prenosivih infekcija, nije na zadovoljavajućem nivou. Takođe, ističu, broj osoba koje su inficirane hepatitisom B značajno je veći u odnosu na broj prijavljenih. Podatak o tome koliko je osoba inficirano putem tetovaža u IJZ ne posjeduju, a iz Kliničkog Centra CdM-u je saopšteno da se u toj ustanovi u toku prošle godine niko nije liječio od hepatitisa B kao posljedica urađene tetovaže.
“Budući da instrumenti za tetovažu dolaze u dodir s krvlju, infekcija se može prenijeti ako se instrumenti koriste na više osoba, a da pritom nijesu sterilizovani. Osim toga, boje za tetoviranje se ne čuvaju u sterilnim posudicama pa mogu igrati ulogu u prenosu infekcije. Klijenti i javnost moraju biti informisani o rizicima povezanima s tetoviranjem”, kazao je CdM-u jedan od tatu majstora.
U toku prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore, kako je CdM-u saopšteno iz ove zdravstvene ustanove, nije bilo na liječenju pacijenata oboljelih od hepatitisa B kao posledica urađene tetovaže.
Iz Instituta za javno zdravlje CdM-u je saopšteno da su u 2018. godini registrovana 33 slučaja virusnog hepatitisa B (20 slučajeva hepatitis acuta B i 13 slučajeva hepatitis chronica B).
“Incidencija je za oko 66 odsto viša u odnosu na incidenciju iz prethodne godine”, navode u Institutu.
Kako su naglasili, prijavljivanje hepatitisa B, kao i ostalih polno prenosivih infekcija, nije na zadovoljavajućem nivou.
“S obzirom na sam prirodni tok infekcije i dostupne podatke (podaci o testiranju, podaci o liječenju, podaci dobijeni seroepidemiološkim studijama među teško dostupnim populacijama i dr), može se zaključiti da je broj osoba koje su inficirane hepatitisom B značajno veći u odnosu na broj prijavljenih. Nažalost, na osnovu dostupnih podataka, ne možemo sa sigurnošću reći koliko osoba ima aktivni hronični hepatitis B. Podatak o tome koliko je osoba inficirano putem tetovaža ne posjedujemo”, naveli su u Institutu za javno zdravlje.
Podsjećaju da je Hepatitis B virusna bolest koja zahvata prije svega jetru (izaziva zapaljenje jetre).
“Može biti akutni, koji traje kraće od šest mjeseci i nakon tog perioda dolazi do izliječenja, ili može preći u hronični hepatitis B. Hronični hepatitis B može da dovede do nastanka ciroze i karcinoma jetre. Procjenjuje se da sa hepatitisom B živi preko 250 miliona ljudi u svijetu”, navode u Institutu.
Kako se prenosi
Infekcija se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, putem krvi (dijeljenjem zaraženih igala i špriceva i druge opreme za injektiranje, korišćenjem kontaminiranog pribora za tetoviranje i pirsing, kontaktom sa krvlju ili otvorenim ranama inficirane osobe, ubodom kontaminiranom iglom ili povredama oštrim predmetima, dijeljenjem brijača ili četkice za zube sa inficiranom osobom) i sa inficirane majke na dijete.
“Osobe koje su u povećanom riziku od ove infekcije su korisnici opojnih droga, osobe na kontinuiranoj dijalizi, osobe sa tetovažom i pirsinzima, zdravstveni radnici)”, ističu u Institutu
Najbolji način prevencije hepatitisa B je vakcinacija.
“Obavezna vakcinacija djece određenog uzrasta protiv hepatitisa B započeta je 2002. godine. Takođe, ova vakcina se daje i grupama koje su u povećanom riziku od ove infekcije: pacijenti na hemodijalizi, seksualni partneri inficiranih osoba, članovi domaćinstva inficiranih osoba, osobe u ustanovama za smještaj lica sa razvojnim poremećajima, zdravstveni radnici, osobe koje putuju u zemlje sa velikom učestalošću infekcije”, kazali su za CdM iz Instituta.
Nadzor nad hepatitisom B se, za sada uglavnom, zasniva na pasivnom prijavljivanju slučajeva akutnog i hroničnog hepatitisa B od strane ljekara koji utvrde dijagnozu.
“Nije uspostavljen nacionalni registar za hepatitise”, navode u Institutu.
loading…