U prepunoj sali Doma kulture večeras je održan prvi festival „I literatura ima žensko lice“ pod sloganom ONE.
Ovaj festival okupio je učesnike kako iz zemlje tako i iz regiona, a cilj je bio da se afirmiše žensko stvaralaštvo i da se svi ljubitelji pisane riječi oko kulture okupe.
Prisutni su imali priliku da slušaju odlomke iz radova žena koje su sa ljubavlju uzele pero u ruku i svoje emocije pretočile na papir.
Uvodno muzički poetski preformans upotpunili su pokreti Lazara Živkovića i Izutmula Begović koji je kazivao stihove pjesme „Merima“ Rista Ratkovića.
„Dame i gospodo, uvaženi gosti, dragi prijatelji, zadovoljstvo nam je što možemo da vas pozdravimo na početku festivala ženskog književnog stvaralaštva „I literatura ima žensko lice“ i da vam poželimo dobrodošlicu na trodnevno druženje koje će se realizovati na više lokacija u Beranama, a sa jednim ciljem da žensko stvaralaštvo učinimo vidljivijim i dostupnijim što većem broju ljudi. Festival smo simbolično započeli pjesmom koju je 2017. godine napisala mlada pjesnikinja Kamil Rejmbil, a koju su žene širom svijeta prihvatile kao snažnu poruku i protest protiv ideala savršenstva koji je nametnut ženama od strane modne industrije i društva. Ovih dana putem spota u kojem stihove govori Sintija Nikson našoj publici poznata iz serije „Seksi grad“, pjesma je postala ponovo aktuelna i mi večeras ovdje na balkanu u maloj Crnoj Gori u Beranama osluškujemo te riječi i želimo da ih pobijedimo ženskim stvaralaštvom i druženjem sa književnicama koje će boraviti u našem gradu naredna tri dana“, kazala je voditeljka Lucević.
Danas je već realizovana panel diskusija na temu „Rodno čitanje filma ljepota poroka“ Živka Nikolića u kojoj su učestvovale Ajša Hasenbegović civilna aktivistkinja iz domena rodne ravnopravnosti, Tijana Rakočević doktorantkinja studija roda, Ljerka Petković profesorica Maternjeg jezika i Snežana Stojčevska pjesnikinja.
„Večeras će nam se predstaviti devet pjesnikinja iz regiona i Crne Gore, a sjutra ćemo imati priliku da putem interaktivnih radionica bliže upoznamo književnice Kristinu Ćetković, Jasminu Topić, Seku Marić i Milicu Milosavljević, treći dan je predviđen za predstavljanje poezije naših sugrađanki koje se bave književnim stvaralaštvom“, dodala je voditeljka Marković.
Prisutnima se obratio Elmir Kurtagić direktor fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je finansijski podržao ovaj projekat.
„Poštovani dame i gospodo čast mi je i zadovoljstvo što ovom prilikom mogu da vas u ime fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i u svoje lično ime sve srdačno pozdravim. Fond je prvenstveno osnovan radi podrške aktivnosti koje su značajne za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. Od svog osnivanja pa sve do danas fond je podržao preko hiljadu projekata počev od 2008. godine pa sve do danas, među kojima je svoje mjesto zauzeo i ovaj festival. Fond već duži niz godina finansira kulturne manifestacije i festivale iz različitih oblasti, međutim, ovo je prvi festival kojim je zaista u fokusu žensko književno stvaralaštvo. Ovo je projekat koji žene vidi kao najranjivije grupe među manjinskim narodima. Prepoznavši želju za razvijanjem ženskog pisma i suzbijanjem kurturoloških predrasuda fond je stao iza realizacije ovog projekta, imajući u vidu stvaralaštvo autorki u književnom prostoru nije u dovoljnoj mjeri prepoznato fond je podržao realizaciju ovog projekta kako bi se stvorila određena snaga na koju bi književnice mogle računati. Festival „I literatura ima žensko lice“ dokazuje da je književnost jedna od najboljih posrednika u promovisanju nacionalne posebnosti, kazao je Kurtagić.
Potom se prisutnima obratila Rebeka Čilović glavna i odgovorna urednica festivala i svečano otvorila prvi festival ženskog književnog stvaralaštva „I literatura ima žensko lice“.
„Poštovani prijatelji, uvaženi gosti čast mi je što vas večeras sa ovog mjesta mogu sve zajedno pozdraviti i što mogu otvoriti prvi ženski književni festival u Crnoj Gori koji se zove „I literatura ima žensko lice“ pod sloganom ONE. Slogan je angažovan i tu je da opomene, ali i da podsjeti, na dug put koji su za nas prevalile velike borkinje za ženska prava on je i opomena da stalno moramo podsjećati žene na borbu koja je vođena protiv zatovljenosti i na sve napore da se njihov glas čuje, a literatura naizad dobije ženske obrise. Ovaj festival je više značajan, afirmiše autorke, čini da se region poveže i pruža logistiku za nove izazove. Festival ima i nekoliko ciljeva, a primarni njegov cilj je da živi. Mi smo mu večeras kao što vidite udahnule život, ali mi moramo uložiti dodatne napore da on već sada dobije svoj zaslužni kontinuitet. On je naslušno potreban Crnoj Gori, ne samo zato što je prvi format ovog tipa kod nas, nego zato što on prispituje, ruši tabue i on bira da ga se tiče. Važan je festival i zbog ženskog pisma koji večeras gradi svoje mreže slobodno, bez imalo straha da ću biti pogrešno shvaćena, vjerujem da je festival od večeras upisao sebe u stranice svijetle istorije crnogorskog društvenog aktivizma. Važno je večeras prisustvo gošći iz Srbije, Bosne i Makedonije jer je njihov dolazak festival koji do večeras nije postojao učinio da on postane važan i regionalan, ali ono na šta sam naročito ponosna i što naročito ističem, a to je činjenica da su sa nama najbolje, naravno crnogorskim autorkama se neću posebno zahvaljivati jer je po sve prirodno da one budu u svojim Beranama. Za ovaj poduhvat je vjerovatno trebalo biti i malo lud i hrabar, ali ja sam najbolja učenica velikog učitelja i najboljeg kulturnog uposlenika ovih prostora Mirsade Rastoderu hvala ti, zato što si me naučio da i kroz ovaj festival zadržim ono krunsko dobro, a to je da bez etike nema estetike. Kada sam birala tim sa kojim ću sarađivati i realizovati ovu ideju poželjela sam da budem sa najboljima, najbolje sam i dobila. Zahvaljujem se posebno Mileni Bubanji koja je pružila ogromno znanje i uložila dušu da ovaj festival prije svega bude inicijalno osmišljen, a onda evo i realizovan, zahvaljujem se našoj divi, našem zaštitnom licu Almi Rastoder koja je svojom energijom, pažnjom i mladalačkom jednom novom energijom pokazala kako treba da izgleda sve ono što smo mi zamislile, naravno ono što je najvažnije i što moram po sto puta ponoviti da je ovaj projekat je prevazišao sva naša očekivanja, svi naši strahovi su večeras negdje utihnuli ne samo zbog ove pune sale jer ja sam navikla da Berane podržava svoje pjesnikinje i ne kažem uzalud da je Berane svijet, ali je prevazišao zbog načina kako je lako okupio najbolje i pokušaće da u danima koji idu afirmiše upravo to. Mi se zahvaljujemo fondu za manjine, fondu za ostvarivanje i razvoj manjinskih naroda u Crnoj Gori koji su podržali projekat inicijalno i naravno bez njihove podrške nebi bilo moguće ni razmišljati o ovakvom poduhvatu. Zahvaljujem se Hotelu Berane, CG plakati, nikšićkoj pivari, Opštini Berane, Centru za kulturu, kafe baru Brick, cafe baru Evropa, Pabu Kuća Bar, Radio Berane i mnogim drugim, naravno i lično se zahvaljujem mome kolektivu, fondu za zdravstveno osiguranje, jer bez njihove podrške vjerujem da ne bih mogla baš ovoliko da se predam festivalu, istakla je Čilović.
U nastavku programa prisutni su mogli da uživaju u poezijama učesnica pjesnikinja koje su došle iz Crne Gore i regiona, a to su Seka Marić, Jasmina Topić, Milica Milosavljević, Snežana Stojčevska, Dejana Nikčević, Suzana Bakić, Ljerka Petković, Dijana Tiganj i Amra Tehirović koje su upriličile ovaj program poezijom.
Program su vodile Milica Marković i Arnesa Lucević.
Na kraju je za prisutne i učesnike priređen koktel u holu Centra za kulturu.