Država je od početka godine potrošila 8.996 eura na rušenje nelegalno izgrađenih objekata, kazao je u razgovoru glavni urbanističko-građevinski inspektor Slađan Raičković, objavljuju Dnevne novine.
On objašnjava da urbanističko-građevinska inspekcija, ukoliko subjekat nadzora ne postupi po rješenju kojim mu se naređuje rušenje bespravno sagrađenog objekta, izvršno rješenje administrativno izvršava preko drugih lica.
“Budžetska sredstva namijenjena za troškove izvršenja rješenja utroše se u malom broju. Predmetni problem bi se riješio osnivanjem firme čiji će osnivač biti Vlada sa cilj em smanj enj a troškova izvršenja, a samim tim i povećanje broja uklonjenih objekata za opredijeljenu sumu novca u budžetu za ovu namjenu. S tim u vezi Ministarstvo održivog razvoja i turizma je prošle godine predložilo osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću Zaštita prostora Crne Gore”, kazao je Raičković.
UKUPNO 174 NADZORA
Prema riječima Raičkovića, inspektori su od početka godine sproveli 174 inspekcijska nadzora.
“Tom prilikom vršena je kontrola prijava građenja, urbanističko-tehničkih uslova, kontrola gradnje objekata u skladu sa zakonom, kao i kontrola nelegalne gradnje. Utvrđene nepravilnosti su neusklađenost urbanističkotehničkih uslova u skladu sa planskim dokumentom, kao i građenje objekata bez podnijete prijave građenja. Takođe je konstatovano da pojedini izvođači radova nijesu imali na gradilištu kompletnu propisanu dokumentaciju”, rekao je Raičković.
Kada je riječ o prošloj godini, on navodi da je srušeno 37 nelegalnih objekata. On je rekao i da su inspektori tokom cijele godine izvršili 2.662 inspekcijska pregleda, od čega 820 u postupku redovne inspekcijske kontrole, 1.148 po podnijetim inicijativama i 694 kontrolnih inspekcijskih pregleda.
“U izvještajnom periodu, inspekcija je primila 774 prijave početka građenja. Takođe, ovoj inspekciji su dostavljene 434 prijave adaptacije. Tokom izvještajnog perioda, urbanističko-građevinska inspekcij a je na terenu postupala u 1.148 slučajeva po inicijativama koje su se ticale izgradnje objekata bez prijave početka građenja”, rekao je Raičković.
NEPRAVILNOSTI U ZONI MORSKOG DOBRA
Najveći broj utvrđenih nepravilnosti, kako je dodao naš sagovornik, odnosio se na građenje objekata bez prijave početka građenja, kao i na bespravno postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnim parkovima. Naš sagovornik ističe da je izdato ukupno 2.662 zapisnika o kontroli, od čega su u 455 slučaja konstatovane nepravilnosti.
Prema podacima, utvrđeno je osam nepravilnosti kod urbanističko-tehničkih uslova, 30 u glavnom projektu, 308 kod postavljanja, odnosno građenja privremenih objekata, dok preostalih 109 čine ostale nepravilnosti.
“Od ukupnog broja 455 utvrđenih nepravilnosti urbanističko-građevinska inspekcija je u 135 slučajeva zapisnički ukazala na otklanjanje nepravilnosti, u 269 slučajeva je donijela rješenje o zabrani, u 110 slučajeva rješenje o rušenju bespravno sagrađenih objekata i u 171 slučaju rješenje o uklanjanju privremenih objekata iz područja posebne namjene”, ukazao je Raičković.
CILJEVI ZA OVU GODINU
Urbanističko-građevinska inspekcija prošle godine je donijela i osam rješenja o prekidu postupka za uklanjanje objekata shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i jedno rješenje o obustavi postupaka.
“Inspektori su podnijeli 22 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršaji su se odnosili na nepodnošenje prijave postavljanja privremenih objekata. Podneseno je i 59 krivičnih prijava koje su se odnosile na građenje objekta bez prijave početka građenja. Tokom izvještajnog perioda urbanističko-građevinska inspekcija je pristupila izvršenju 37 rješenja o rušenju, odnosno uklanjanju bespravno sagrađenih objekata”, precizirao je Raičković.
Kako dodaje, u fokusu urbanističko-građevinske inspekcije ove godine će biti vršenje inspekcijskog nadzora na terenu. Novina je i da će se na gradilištima vršiti kontrola postojanja izjave o svojstvima građevinskog proizvoda.
“Inspektori će vršiti kontrolu nelegalnih objekata kao i objekata za koje je podnijeta prijava građenja, odnosno kontrolisaće se da li se objekti grade u skladu sa revidovanim glavnim projektom na osnovu koga je odobrena gradnja po podnijetoj prijavi građenja. Inspektori će akcenat stavljati na kontrolu da li je na terenu ispoštovana pristupačnost za lica smanjene pokretljivosti”, zaključio je Raičković.
Prekršajni postupak protiv Cijevna Commerca
Glavni urbanističko-građevinski inspektor navodi da je ove godine podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupa kompaniji Cijevna Commerc zbog neposjedovanja kompletne propisane dokumentacije na gradilištu.
“Ostavljen je rok subjektu nadzora, izvođaču radova i stručnom nadzoru za otklanjanje nepravilnosti, ali se nijesu odazvali pozivu u datom roku pa su od inspektora podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, naveo je Raičković.
On ističe da je od početka ove godine urbanističko-građevinska inspekcija postupala shodno načelu prevencije zakona o inspekcijskom nadzoru, te je investitorima ukazivala da otklone utvrđene nepravilnosti u određenom roku.
“Investitorima koji nijesu postupili po ukazu inspektora podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima za prekršaje koji postupci su u toku pred pomenutim sudovima”, rekao je Raičković.