Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,5 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene depozite 28,5 odsto.Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine.Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,5 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene depozite 28,5 odsto.Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine.Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Bankarski sistem u Crnoj Gori stabilan je i bilježi pozitivan rezultat, dok nekvalitetni krediti više nijesu sistemski, već rizik pojedinih banaka, saopštila je direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku Centralne banke (CBCG), Marija Mitrović Mijatović.

Ona je, na sjednici Odbora udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore (PKCG), kazala da bankarski sistem bilježi pozitivan rezultat od 26 miliona eura, dok je bilansna suma u maju iznosila 4,3 milijarde eura, što je 0,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukupan kapital banaka na kraju aprila iznosio je 527 miliona eura, što je rast od 2,7 odsto. Ukupno odobreni krediti banaka iznosili su 2,94 milijarde eura, dok su nekvalitetni značajno smanjeni i iznose 139,6 miliona eura, odnosno 4,7 odsto ukupnih.

“CBCG više ne posmatra nekvalitetne kredite kao sistemski, već kao rizik pojedinih banaka“, rekla je Mitrović Mijatović na sjednici održanoj u petak.

Depoziti u bankama u maju iznosili su 3,3 milijarde eura, dok su kamatne stope u padu, ali i dalje iznad prosjeka regiona.

Mitrović Mijatović je saopštila da je CBCG prognozirala privredni rast za ovu godinu u rasponu od 2,5 odsto do 3,2 odsto, što je usaglašeno sa projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske komisije. Projektovni rast je niži od prosjeka regiona.

“Mjere fiskalne konsolidacije će usporiti kako privatnu, tako i javnu potrošnju, pa su projektovane stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) niže“, rekla je Mitrović Mijatović.

Ona je navela da je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen pad u prerađivačkoj i elektroindustriji, a rast u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje metalnih proizvoda, turizma i građevinarstva.

“U prvih pet mjeseci broj dolazaka turista iznosio je 342,34 hiljade ili 30,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine“, kazala je Mitrović Mijatović i dodala da je broj noćenja 18,6 odsto veći nego u uporednom periodu.

Predstavnica Agencija za nadzor osiguranja, Milica Marojević, saopštila je da su društva za osiguranje u prvom kvartalu ove godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 22,1 milion eura, što predstavlja rast od 20,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Bruto fakturisana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 18,7 miliona eura, što predstavlja rast od 20,8 odsto u odnosu na uporedni period. Bruto fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 17,2 odsto i iznosila je 3,4 miliona eura“, navela je Marojević.

Predstavnik Erste banke, Veljko Pavićević, predstavio je Nacrt zakona o kreditnim institucijama, čije se usvajanje se očekuje do kraja godine, a primjena od 1. oktobra naredne.

“Tim zakonom dobićemo detaljniji, razrađeniji i moderniji regulatorni okvir, prije svega, za rad banaka“, objasnio je Pavićević.

Najznačajnija novina odnosi se na uvođenje dualističkog koorporativnog upravljanja, koje bi trebalo da ubrza donošenje odluka u bankama.

“Radujemo se tom rješenju koje će omogućiti dinamičnije i striktnije upravljanje bankama“, naveo je Pavićević.

Predstavnik Lovćen banke, Nikola Kaluđerović, smatraa da će banke morati da ispune značajne uslove u relativno kratkom roku, kao i da zakon u poseban fokus stavlja zaštitu potrošača.

“Zbog novih kapitalnih davanja, koja se predviđaju zakonom, može doći do ukrupnjavanja na bankarskom tržištu“, rekao je Kaluđerović.