Begić: Ne vidim drugi izlaz osim pooštravanja mjera

Dragoslav Tomanović, direktor Opšte bolnice Bar, je saopštio da je trenutno hospitalizovan 271 kovid pacijent.

Na koronavirus je pozitivno 75 zdravstvenih radnika, “11 su suspektni, a pet su nezdravstveni radnici koji rade u sistemu zdravstva”.

Begić je, povodom masovnih okupljanja proteklih par dana, i toga šta će nadležni konkretno preduzeti da se izbjegne širenje virusa, kazao da ne vidi drugi način i drugi izlaz iz ove situacije osim pooštravanja mjera.

“Mislim da je to svima jasno. Onome kome to nije jasno, treba da bude jasno. Da li će do pooštravanja doći, ne znam. Ja bih to kao epidemiolog i član ove zajednice doživio kao lični poraz. Zato što je prošlo ovoliko vremena, devet mjeseci skoro mi se borimo sa istim virusom, opasnost je ista preporuke i mjere prevencije su iste, i devet mjeseci nismo u stanju da shvatimo neke poprilično jednostavne stvari jednostavne stvari. Očigledno da izlaza drugog nema ako dođe geometrijskog rasta odnosno do eksponencijalnog rasta novooboljelih. Situacija u regionu je upravo takva, za dan broj raste i po nekoliko puta, u zavisnosti od države do države, i sve kreću sa pooštravanjem mjera”, rekao je Begić.

Kada su u pitanju podaci o velikom broju novozaraženih u Podgorici i da li glavnom gradu prijeti “zaključavanje”, Begić je kazao da Podgorica teško može izbjeći prelazak u “grupu tri”, u kojoj se podrazumijeva zabrana rada kafića i zatvaranje škola, ali i istakao da strahuje da bi glavni grad mogao preći u “grupu četiri” u kojoj se podrazumijeva i zabrana izlaska nakon 22 sata.

“Mi očigledno imamo fudbalskih selektora i epidemiologa po glavi stanovnika nego bilo ko. Rješenja drugog nema, ili ćemo se pridržavati mjera i ‘sistema semafora’, ili će doći do onoga što mi želimo da izbjegnemo”.

Na pitanje da li će slanje uzoraka u privatne laboratorije uticati i na smanjenje roka čekanja rezultata testova, s obzirom na to da se rezultati čekaju i po deset dana Begić je rekao da se iskreno nada da hoće.

“Hoće li se smanjiti vrijeme čekanja ja se iskreno danam da hoće, ugovorom je precizirano koliko može trajati obrada uzoraka. Definitivno sa njima kapacitete podižemo za 25-30 odsto, što je spasonosno, posebno imajući u vidu vrijeme čekanja”.

Na pitanje koliko je uzoraka poslao u privatne laboratorije dr Begić je odgovorio, “Nemam precizan podatak koliko je uzoraka na čekanju, ali pretpostavlja da taj broj nije ispod hiljadu i po. Nisam stigao da se adekvatno informišem pred dolazakna pres, izvinjavam se”, dodao je.

Na pitanje da li je moguće skraćivanje perioda samoizolacije na 10 dana, Begić je kazao da su mnoge države više iz ekonomskih razloga bile prinuđene da to urade, a da je neveliki broj država koje su skratile samoizolaciju karantina sa 14 na 10 dana. “Naučni dokazi ukazuju da je ipak 14 dana vrijeme ne samo inkubacije, nego vrijeme koje je potrebno da se kovid pozitivna osoba oporavi i prestane da bude zarazna po okolinu”, istakao je on.

Na pitanje kako gleda na to što su prije nekoliko dana, prilikom iznošenja tijela mitropolita Amfilohija, njegove posmrtne ostatke iz KCCG-a ispratili i ljekari, a da pojedini doktori nisu nosili maske i potom se vratili u tu ustanovu, i predstavljaju li oni rizik Begić je istakao da je to pitanje za menadžment KCCG i kazao da kao epidemiolog i “kao običan smrtnik” u potpunosti razumije religijska osjećanja i emocije koje određeni ljudi grade i imaju prema autoritetima, posebno religijskim, ali naglasio da je posebno osjetljiv kada se radi o zdravstvenim radnicima.

“Ne možemo sebi priuštiti određene luksuze koji drugi građani mogu. Od nas ne zavise samo naše porodice i naši životi, nego zavise i životi svih o kojima brinemo. Mislim da tu treba biti iskren, kritičan, i samokritičan kao član ljekarskog esnafa. Zaista mislim da je moglo drugačije, a prije svega zbog bezbjednosti pacijenata u KCCG-u, jer svako skidanje maske u suštini predstavlja lični rizik po zdravlje osobe.

Kada su u pitanju podaci Sindikata doktora medicine, prema kojiima je zabilježen drastičan rast stope smrtnosti među oboljelima od Kovida, Begić je objasnio da se sirove stope mortaliteta među državama ne mogu porediti i da je to osnovno epidemiološko pravilo.

“Stopa mortaliteta, naročito od bolesti kao što je kovid zavisi od strukture populacije. Tamo gdje je više starijih, veća je stopa mortaliteta”, i istakao je da je Crna Gora iznenađujuće nisko po stopi letaliteta, te da je najveći rizik da neko umre od Kovida u uzrasnoj dobi iznad 90 godina i u Crnoj Gori taj procenat iznosi 15 odsto i dodao da prema istim podacima, vjerovatnoća da osoba između 40 i 49 godina premine od posljedica Kovida-19 u Crnoj Gori je 0,36 odsto.

Ovim je odgovorom konferencija je završena.