Za ovaj marijanski praznik mogli bismo reći da je lijep i nepoznat. Mnogi hršćani ne znaju sadržaj praznika, ne znaju reći što se tu zapravo slavi. A oni koji “sve znaju” obično ga “tumače” po svom (ne)znanju.
I jedne i druge zbunjuje prije svega ime praznika, sastavljeno od dvije riječi: “bezgrešno” i “začeće”. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, crkveno bismo rekli trenutak ljudske saradnje sa Bogom u stvaranju novog bića, veličanstveni trenutak.
Bezgrešnost i grijeh su, jasno, krajnje suprotnosti, dvije inkompatibilne stvarnosti.
S tim malim uvodom i predznanjem možemo ukratko reći, što znače izrazi i ime praznika “Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije”. Po crkvenoj nauci znači da na Mariju nije prešao, istočni (od glagola “isteći”), praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njene majke Ane i to zato što je nju (Mariju) tako unaprijed odabrao da bude majka Isusu Hristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Teologija nastavlja da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. – Upravo zbog tog nadasve uzvišenog sadržaja ovoe nauke o Mariji, uveden je u kalendar opšte Crkve uz druge i ovaj marijanski praznik “bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.
Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Takođe, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život potpuno bez grijeha.
Ovaj praznik se često zamjenjuje s događajem kada je Marija začela Isusa, međutim radi se o dvije različite pojave.
Praznik Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. decembra. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. decembra 1854. g. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Evo što Katekizam Katoličke Crkve naučava o Bezgrešnom Začeću:
“Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija je ‘bila od Boga nadarena darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom’. Anđeo Gabriel, u času navještenja, pozdravlja je kao ‘milosti punu’ (Lk 1,28). I doista, da bi navještaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću.
Kroz vjekove Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Božjom milošću, bila otkupljena već od svoga začeća. Tako dogma o Bezgrešnom Začeću, proglašena od Pape Pija IX. 1854. godine, izjavljuje:
Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku svoga začeća, jedinstvenom je milošću i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Hrista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.
Molitva Blaženoj Djevici Mariji
Majko Božja Bezgrešna Marijo,
posvećujem ti svoju dušu i tijelo,
sve moje molitve i poslove,
moje radosti i žalosti,
čitavu sebe i sve što imam.
Predajem ti se čitavim srcem
da budem rob tvoje ljubavi.
Predajem ti potpuno svoju slobodu
da se sa mnom poslužiš
u spasavanju ljudi i pomaganju
Svetoj Crkvi čija si ti Majka.
Od danas želim sve činiti s tobom,
po tebi i za tebe.
Znam da vlastitim snagama ne mogu
postići ništa, ali ti možeš učiniti sve
što je volja tvoga sina
i ti si uvijek pobjednica.
Izvor: Katolici.org/Bitno.net