Svijest mladih o ekološkim problemima u Svijetu nesumljivo raste, ali svijest nije dovoljna sama po sebi. Nedovoljno znanja o ekološkim problemima dovodi do neuspjelih ekoloških protesta. Zbog odsustva rezultata, opada motivacija za akciju, ali i vjera mladih u to da se njihov glas uopšte čuje.
Veliki dio svijeta je zahvaćen „groznicom“ borbe protiv klimatskih promena, ali postoji jedan dio Evrope (Zapadni Balkan) koji je među najzagađenijim djelovima starog kontinenta. Region na kojem punom parom radi 16 termoelektrana, a ujedno i region gde su rudnici uglja vremenom sve brojniji. U tom regionu ne postoje jasne politike za borbu protiv klimatskih promjena, ali ni mladi nemaju entuzijazam za pokretanje ekoloških akcija i protesta kakav imaju njihovi vršnjaci iz drugih djelova Evrope i svijeta.
Na Zapadnom Balkanu izostanak reakcije mladih na ekološke probleme možda bi prošao nezapaženo kada ne bi postojala činjenica da su države tog regiona jedni od najvećih zagađivača vazduha u Evropi i da štetne materije koje se emituju iz termoelektrana svakodnevno ugrožavaju život stanovnika na Zapadnom Balkanu, ali i na većem dijelu kontinenta.
U decembru 2021. godine je Health and Envorinment Alliance objavila rezultate najnovijeg istraživanja zagađenja vazduha u Beogradu, Prištini, Tuzli i Sofiji. Prema njihovim podacima, zemlje Zapadnog Balkana i dalje imaju ogroman broj zastarjelih termoelektrana na ugalj, koje imaju izuzetno negativan uticaj na zdravlje građana.
Druga studija koju je sprovela Global Alliance on Health and Pollution 2017. godine i koja je objavljena u časopisu Lancet 2019. pokazala je da se Bosna i Hercegovina nalazi se na 5. mjestu u Evropi, Sjeverna Makedonija na 13. mjestu, Crna Gora na 18. mjestu, dok je Albanija na 26. poziciji.
Razgovor o zaštiti životne sredine je širokog obima: Zagađenje, klimatske promjene i iscrpljivanje prirodnih resursa su sve važne teme kojima se mladi aktivisti hitno treba pozabaviti.
Na primjer, asistentica Jennifer Willett sa Univerziteta Nevada, Reno School of Social Work, koristila je grant od Korporacije za nacionalne usluge i usluge u zajednici da radi sa 15 srednjoškolaca na prikupljanju fotografskih dokaza o uticaju ekoloških katastrofa u njihovim zajednicama. Učenici i Willett su zatim vodili diskusije u zajednici o fotografijama i razvili zakonski prijedlog kao način da se iz prve ruke nauči o ekološkom aktivizmu.
Ovaj projekat pokazuje važnost uključivanja ljudi u zagovaranje u ime životne sredine. Dok je Willettov projekat uključivao mlade, ekološki aktivizam zahtijeva angažman svih starosnih grupa. Mladi i stari aktivisti mogu raditi zajedno kako bi nas približili zaštiti planete kako bi uživale buduće generacije.
Šta je ekološki aktivizam?
Pojam “ekološki aktivizam” definiše se kao djelovanje pojedinaca ili grupa koje štite ili pomažu prirodu. Oni koji su uključeni u pokret identifikuju probleme koji prijete održivosti planete, od zajednice do globalnih briga, a zatim razvijaju strategije za promicanje svijesti ili proizvode rješenja koja se direktno bave problemom.
Postoji nekoliko načina da se to postigne, od lokalnih strategija do kampanja širom zemlje. U nekim slučajevima, zalaganje za životnu sredinu može uključivati i drugi važan aktivizam, kao što je građanska i socijalna pravda.
Ekološki aktivizam se također može provoditi kreativno. U projektu Planet Ocean, umjetnik Thirza Schaap ističe problem plastičnog otpada gradeći skulpture napravljene isključivo od plastičnog otpada prikupljenog sa južnoafričkih plaža.
Bez obzira na to kako se izvodi, cilj ekološkog aktivizma je jasan: stvoriti harmonično životno okruženje koje se može prenositi s generacije na generaciju bez podleganja lošem ljudskom upravljanju.
Kako se uključiti kao mlada osoba u ekološki aktivizam
Prvi korak ka zagovaranju životne sredine može biti mali i jednostavan, kao što je poduzimanje volonterskog projekta sadnje drveća ili čišćenja zagađenih plaža. Ovo može pomoći pojedincu da se osjeća ugodno s aktivizmom i identifikuje određeni prirodni uzrok koji ga uključuje.
Tada mogu biti spremni da se pridruže većem pokretu ili budu inspirisani da sami izgrade svijest. Rad s vođama zajednice i političarima može osnažiti ljude da koriste vlastiti glas kako bi se uključili u aktivizam i može pomoći u stvaranju jasnije slike uloge vlade u zaštiti prirode.
Studente uključene u Renov istraživački projekat Univerziteta Nevada, na primjer, Willett je obučavao o istraživačkim tehnikama, fenomenologiji i prikupljanju fotografskih podataka. Zatim su izašli u svoje zajednice i prikupili priče stanovnika o njihovim iskustvima sa opasnostima po životnu sredinu i prirodnim katastrofama.
Učenici su potom vodili kritičke dijaloge u svojim zajednicama kako bi razgovarali o svojim nalazima i razmišljali o strategijama za promjene, podržane obukom o građanskom angažmanu, zakonodavnom zagovaranju i oblikovanju javne politike. Do kraja istraživačkog projekta, studenti su napravili akcioni plan i tražili zakonsko sponzorstvo zakona na osnovu njihovog istraživanja fotografija.
Willetov rad je odličan primjer netradicionalnih poslova za socijalne radnike do kojih može dovesti magistar socijalnog rada (MSW), od aktivizma do zdravstvenog obrazovanja.
Zašto je ekološki aktivizam mladih važan?
Ekološki aktivizam mladih ili generalno svih dobnih granica može skrenuti značajnu pažnju na ozbiljna pitanja, mobilizirajući druge da koriste svoj glas – i svoje glasove – kako bi uticali na političke lidere. Aktivisti takođe mogu pomoći u oblikovanju ekološkog zakonodavstva. Aktivistička koalicija predvođena tinejdžerima Zero Hour, na primjer, održala je proteste protiv klimatskih promjena u National Mall-u u Washingtonu, D.C. i sastala se sa zakonodavcima kako bi razgovarala o svojoj platformi i inspirisala druge tinejdžere da se pridruže akciji.
Ova vrsta aktivizma može imati uticaj i na korporativnom nivou. Povećana svijest o ekološkim brigama može dovesti do toga da kompanije razviju održivije prakse, usvoje zelene strategije i proaktivno se uključe u korporativnu društvenu odgovornost.
Ekološki aktivizam također može navesti pojedince da se uključe u druge kritične oblike građanskog angažmana, posebno u vezi sa pitanjima socijalne i rasne pravde.
Pripremite se da ostavite pozitivan trag
Buduće generacije su u opasnosti da naslijede planetu opustošenu ekološkom štetom. Iako su današnji mladi možda posebno motivisani da pronađu rješenja koja mogu biti od koristi njihovoj vlastitoj budućnosti, biti učinkoviti upravitelji planete odgovornost je za ljude svih uzrasta.