Pravoslavni vjernici 7. januara slave Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Zajedno sa Vaskrsom, Božić predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista.
Običaji:
Na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.
Ukućani polaznika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.
Do 16. vijeka su svi hrišćani Božić slavili istog dana. Nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od strane Vatikana pojavljuju se razlike.
Prvih vjekova i pravoslavne i protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije postepeno mijenjalo.