Pravoslavni vjernici poste Božićni post koji je počeo 28. novembra i trajao je do 7. januara. Tokom ovog perioda vjernici su se uzdržavali od mesa i mliječnih proizvoda, kao i jaja.
Post je vjerska odluka, koja podrazumijeva odricanje od određenih namirnica, posebno onih životinjskog porijekla.
Pravoslavno hrišćansko shvatanje je jasno. Post je duševna hrana, priprema za svetu tajnu pričešća, savladavanje iskušenja i stremljenje ka čistoti duha i tijela.
Prema pravilima posta i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, tjelesni post ne treba koristi ako nije povezan sa duhovnim.
“Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio?”, ovo su riječi Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama.
U Svetom pismu piše “ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga”, što znači da je čovjek čovjeku brat, te da treba da budemo tolerantni, da poštujemo i pomažemo druge, a to možemo samo ako nismo bijesni i sebični.
Pozitivni efekti posta na ljudski organizam
Pored vjerskog značaja post ima pozitivne efekte na ljudski organizam, jer će se svakako desiti detoksikacija organizma tokom 40 dana. S obzirom na to, da se u toku posta koriste isključivo namirnice biljnog porijekla koje sadrže mnogo proteina, vitamina i minerala, ali i celuloze, post će imati veoma pozitivan efekat na tijelo i organizam.
Post ne podrazumijeva jednoličnu dijetu ili gladovanje, već uravnoteženu ishranu namirnicama biljnog porijekla.
Postiti se može i onda kada to ne predviđa vjerski kalendar. Naime, post ima, pokazala su naučna istraživanja, i nevjerovatan pozitivan uticaj na zdravlje. Kada organizam posti, makar i sasvim kratko vrijeme, pokreću se takozvani geni za popravku tijela, a to donosi dugoročne koristi.
Strogo se posti (na vodi) samo srijedom i petkom, dok je ponedeljkom, utorkom i četvrtkom dozvoljeno koristiti ulje i vino, a subotom i nedeljom i ribu. Najstrožiji post je na Badnji dan kada su pravi vjernici tog dana sve do večere samo na vodi.
Prema hrišćanskom učenju, Božićni post je uveden po uzoru na Isusa Hrista koji je prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u postu i molitvi. Zanimljivo je da Božićni post nije oduvjek trajao 40 dana. Ova odluka donijeta je na Svehrišćanskom saboru 1166. godine, do kada je Božićni post trajao svega sedam dana.
Izvor: Dijasporatv